DAN BORBE PROTIV ZLOUPORABE DROGA (26. lipnja)
Objavljeno, 24.6.2021.
Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama obilježava se na datum 26. lipnja s ciljem da se javnost upozori na problem zlouporabe droga kao i da se što širi krug ljudi potakne na snažnije preventivno djelovanje. I ove godine donosimo informacije o novim izvorima te podsjetnik na neke stare i provjerene s alatima koji vam mogu pomoći u razvoju vlastite strategije samozaštite u krugu obitelji.
Jedan od bitnih elemenata prevencije i zaštite mladih od opasnosti koje nose droge je iskreni i otvoreni razgovor s odraslom osobom koja zna stvoriti ozračje povjerenja, pomoći djetetu da se osjeti sigurnim postavljati i „škakljiva“ pitanja te mu pružiti razumljive i točne informacije. Stoga pozivamo sve roditelje i druge odrasle koji skrbe o djeci i mladima da se pobliže upoznaju s ovim informacijama i idejama o tome što i kako razgovarati na temu droga:
U pripremi za argumentirani razgovor s vašim djetetom može vam pomoći i naša „Mala mentalnozdravstvena riznica“ u kojoj jednostavnim klikom možete doći do informacija o drogama i ovisnosti općenito („Što roditelji MORAJU znati“) ili o takozvanim novim drogama („Intervju s roditeljima – odgovori koje je dobro znati“) i drugog.
UPITNIK ZA SAMOPROCJENU RIZIKA UZIMANJA DROGA (drughelp.eu)
Ako želite saznati koliko je rizično vaše korištenje droge, možete ispuniti online verziju testa za otkrivanje poremećaja povezanih s korištenjem droga. DUDIT (skraćenica za eng. Drug Use Disorders Identification Test) je znanstveno potvrđen test koji brzo i pouzdano daje ukupnu procjenu mogućih problema i nedostataka vezanih uz uzimanje droga.
ČUTI ZNAČI AKTIVNO SLUŠATI
Znati istinski slušati svog sugovornika je vrijedno za oboje sudionika. Osim što je slušanje ključno da bismo nešto saznali i razumjeli, ono je i način kojim ćemo drugima pokazati da su važni i vrijedni. Svakome od nas je poznat onaj dobar osjećaj kad znamo da nas je netko saslušao. Zato nije loše primijeniti „Zlatno pravilo“ ako želimo unaprijediti vlastitu vještinu slušanja. Slušanje je aktivno, a ne pasivno. Ono proširuje „Zlatno pravilo“ na komunikaciju. Ključ dobrog slušanja nalazi se u tome da se prisjetimo kako bismo mi to željeli da drugi slušaju nas pa onda to i uvježbavamo. Ovako možete unaprijediti kvalitetu svojih odnosa neovisno je li to u vlastitom domu ili izvan njega. Jednostavna je istina da ako nekog želimo slušati, to i možemo. Za to je potrebno ipak uložiti malo napora.
POSTAVLJAJ OTVORENA PITANJA
Ako pitanje započinjemo sa „Što“, „Zašto“ ili „Kako“, sugovornik nam ne može odgovoriti samo s „Da“ ili „Ne“. Kad god možete tražite dodatne informacije ili pojašnjenje. Ne gušite komunikaciju prebrzo nudeći savjete ili rješenja.
Na primjer, dijete vam u nedjelju navečer kaže „Kao da me nekako boli trbuh. Mislim da neću moći sutra u školu.“. Vama je odmah vidljivo da se ne radi o nekom organskom uzroku, nego da je u pitanju napetost zbog obveza koje dolaze ujutro. Možete mu odgovoriti „Ajde, ajde! Znam da te sutra pita lektiru. Pa sve si pročitao i napisao. Naspavaj se dobro i sutra ćeš biti svjež i odmoran za školu.“ Ovakav odgovor će sigurno prekinuti komunikaciju i možda i pojačati osjećaj nelagode.
No, ako biste kazali nešto poput: „Hmm da, vidim da si napet i ne osjećaš se dobro. Baš mi je žao zbog toga. Što misliš kako je do toga došlo? Hoćeš li mi reći malo više o tome? Što ti misliš, što bi se sve moglo učiniti?“ Ovakav odgovor otvara komunikaciju i pokazuje da vam je stalo. I umjesto da odmah nudite rješenje, samom djetetu dajete prostora da vlastitim potencijalima dođe do mogućih rješenja.
USMJERI SE NA SUGOVORNIKA
Kad vam se dijete obrati, odložite telefon, utišajte TV. Ne odgovarajte na poziv dok s nekim razgovarate licem u lice. Tako ćete se lakše koncentrirati na ono što vam sugovornik kazuje. Na kraju krajeva, vaše dijete vam je važnije od TV programa.
SVOJE ODGOVORE OBLIKUJ TAKO DA ZRCALIŠ SUGOVORNIKOVE RIJEČI I POTIČEŠ GA DA DODATNO POJASNI
Upotrebljavajte izraze poput „Reci mi malo više o tome“ ili jednostavno ponovite ono što ste čuli da je vaš sugovornik rekao. Umjesto da razmišljate što ćete vi odgovoriti, stanite da biste temeljito čuli što vam dijete govori.
Na primjer, dijete vam može reći: „Mislim da ću poslije treninga otići do Jure prije nego se vratim doma.“ Vi možete odgovoriti: „Do Jure?“, a dijete vam na to može kazati: „Da, nije bio danas u školi pa mogu vidjeti kako je i je li mu što treba da prepiše.“ Roditelj: „Lijepo od tebe što brineš za svog prijatelja.“
U ovom primjeru je roditelj koristio tehniku zrcaljenja kad je pitao „Do Jure?“. To je možda moglo zvučati „papagajski“, ali je dijete dobilo poruku da ste ga čuli. Također je dobilo priliku da pojasni roditelju zašto ima potrebu otići, a roditelj priliku da primijeti djetetovu brižnost za druge i pohvali ga. Rezultat toga je bolja komunikacija i čvršći odnos.
UOČI NEVERBALNE PORUKE
Ljudi zapravo više komuniciraju neverbalno nego riječima. Ovo možete istražiti jednostavnom vježbicom. Stavite si u zadatak da ćete neko vrijeme nakon svakog razgovora napraviti „zapisnik“ u koji ćete, osim onoga što je vaš sugovornik izgovorio, zabilježiti i sve njegove neverbalne reakcije.
Na primjer: „Kad sam je upitala je li spremila u torbu svoje knjige za sutra, okrenula je glavu i zagledala se u pod.“ Ovo vam može pomoći da se koncentrirate i na verbalne i na neverbalne odgovore.
PAZI NA SVOJ TON GLASA
Određeni tonovi pozivaju na komunikaciju, drugi je guše. Pokušajte nekada kad ste sami, na glas vježbati što ćete i kako reći u razgovoru za koji očekujete da će se dogoditi. Na što vaš ton upućuje?
AKTIVNO SLUŠAJ SUGOVORNIKA
Slušajte (između redaka) što je to, što on vjeruje da je važno. Umjesto da se usmjerite na svoje mišljenje, usredotočite se na njegovu točku gledišta. Da biste nekoga razumjeli, ne morate se s njime nužno u potpunosti slagati. Aktivno slušanje drugima daje do znanja da ih čujete. Da biste to mogli učiniti, važno je pažljivo slušati i s vremena na vrijeme ponoviti ono što ste čuli da vam je rekao.
ZAPOČETI RAZGOVOR O NEUGODNIM TEMAMA
Kad član obitelji pije previše, koristi drogu ili se bori s nekim mentalnim poremećajem, podrška ostalih članova obitelji može biti ključna da ih se motivira na uključivanje u neki tretman. Prvi korak u tom procesu je započimanje razgovora na ovu temu. Takav razgovor nije jednostavan ni ugodan, ali upravo on može biti pravi poticaj i ohrabrenje da osoba potraži pomoć. Podsjetite ga/ju da je normalan dio života potražiti pomoć i da postoje mjesta gdje se ona može dobiti.
KAKO VI MOŽETE POMOĆI
1. ODREDITE PRIMJERENO MJESTO I VRIJEME – Neka to bude mjesto s dovoljno privatnosti, gdje vas neće nitko ometati – to može biti u vašem domu ili u šetnji.
2. IZRAZITE SVOJU ZABRINUTOST I BUDITE IZRAVNI – Pitajte ga/ju kako se osjeća i opišite svoje razloge zbog kojih se vi osjećate zabrinuto.
3. UVAŽITE NJEGOVE/NJEZINE OSJEĆAJE I SLUŠAJTE – Slušajte otvoreno, aktivno i bez osuđivanja.
4. PONUDITE POMOĆ – Naglasite da za mentalne poremećaje i/ili ovisnosti postoji tretman i da ih se može prevladati pa mu/joj pomognite da pronađe mjesto i stručnjake gdje može dobiti pomoć, kao i da se poveže s njima.
5. BUDITE STRPLJIVI – Postat će vam lakše kad osvijestite da se pomaganje vama važnoj osobi i promjena ne događa preko noći. Zato budite uporni i opetovano se nudite za pomoć i slušanje.
ŠTO REĆI – Koristeći neku od ponuđenih uvodnih rečenica, možete otvoriti put prema ozračju bez osude u kojem će se osoba osjećati vrijedno, osjećati da ima podršku i da je netko sluša.
„Zabrinuta sam za tebe. Primjećujem da zadnje vrijeme (puno piješ/ koristiš droge/ si vrlo neraspoložena…). Možemo li razgovarati o tome što se zbiva?“
„Brinem se u vezi toga što ti se događa. Možemo li razgovarati? Ako ne želiš sa mnom, s kime bi ti bilo ugodnije razgovarati?“
„Vidim da ti se nešto događa. Kako ti ja mogu najbolje pomoći?“
„Stalo mi je do tebe i tu sam za tebe. Želim te čuti. Želiš li razgovarati o tome što se zbiva?“
„Primijetio sam da nisi svoj zadnje vrijeme. Kako mogu pomoći?“
„Poznaješ li nekoga kome su se događale slične stvari kao i tebi? Ako ne, ja ti mogu pomoći da nađeš nekoga s kime bi o tome porazgovarala.“
“Ti si mi važan i želim biti sigurna da si dobro. Ako ti je ikada teško, znaš da mi se možeš obratiti, zar ne?“
GDJE SE MOŽETE OBRATITI ZA POMOĆ AKO ŽELITE SMANJITI ILI PRESTATI S UZIMANJEM DROGA
Povratak na novosti