GRIPA (INFLUENZA)
Objavljeno, 23.10.2023.
ŠTO JE GRIPA?
Gripa je akutna bolest dišnog sustava uzrokovana globalnim virusom i javlja se tijekom cijele godine. Budući da se sezona gripe obično podudara sa zimskim mjesecima, sezona gripe na sjevernoj hemisferi često traje od listopada do travnja, a sezona gripe na južnoj hemisferi pokriva ostale mjesece u godini.
Procjenjuje se da se svake godine sezonskom gripom u svijetu zarazi oko 1 milijarda ljudi. Od te 1 milijarde, oko 3-5 milijuna ljudi godišnje oboli od teške gripe, a procjenjuje se da svake godine od gripe umre 290 000 – 650 000 ljudi.
Riječ influenca talijanska je riječ za “utjecaj”, odnosi se na uzrok bolesti – ljudi su vjerovali da planeti, zvijezde i mjesec utječu na gripu. Riječ “influenza” upotrijebljena je prvi put u engleskom jeziku 1703. godine. Hipokrat je prvi put izvijestio o bolesti sličnoj gripi 412. godine pr. Kr. Neki povjesničari vjeruju da je gripa mogla pridonijeti propasti Atene 404. pr. Kr. Ali prva dokumentirana pandemija gripe bila je 1580. godine, koja je pogodila preko 90% stanovništva.
U prošlom stoljeću dogodile su se četiri velike epidemije gripe. Španjolska gripa, azijska gripa, hongkonška gripa i najnovija svinjska gripa, koja je prouzročila više od 12 000 smrti diljem svijeta. Španjolska gripa uzrokovala je najveće poznate stope smrtnosti od smrti povezanih s gripom ikad: približno 20 milijuna diljem svijeta 1918. Ruska gripa (covid!?)1889. uzrokovala je milijun smrti.
Svijetom cirkuliraju tri tipa virusa: virus gripe A, B i C.
Na površini virusa nalaze se proteini hemaglutinin (H ) i neuraminidaza( N ) koji su nestabilni, stalno se mijenjanju, preslaguju te na taj način dolazi do promjene (mutacija) virusa.
Osobito sklon promjenama je virus gripe A koji svojim malim promjenama, tzv. driftovima (događaju se svake 2-3 godine) izaziva epidemije, a velikim promjenama, tzv. shiftovima (događaju svakih 10-50 godina) izaziva pandemiju.
Virus gripe B je stabilniji i izaziva epidemije s blažom kliničkom slikom svakih 5-6 godina.
Na virusu gripe C do sada nije zabilježena niti jedna promjena te izuzetno rijetko izaziva bolest sličnu običnoj prehladi.
ŠTO JE EPIDEMIJA/ PANDEMIJA GRIPE?
Na našem području gripa se pojavljuje sezonski svake godine u zimskim mjesecima ( od prosinca do travnja) u manjim ili većim epidemijama. U vrijeme epidemije gripe očekuje se da će oboljeti 1/10 odraslog stanovništva te 1/3 djece .
Tablica 1. Prikaz prijavljivanja gripe po područjima unatrag 10 godina u Ličko-senjskoj županiji
| 2013/14 | 2014/15 | 2015/16 | 2016/17 | 2017/18 | 2018/19 | 2019/2020 | 2020/21 | 2021/22 | 2022/23 | |
| Gospić | 38 | 542 | 245 | 281 | 209 | 319 | 678 | 0 | 82 | 230 |
| Otočac | 13 | 313 | 56 | 258 | 314 | 208 | 101 | 0 | 45 | 97 |
| Senj | 62 | 487 | 74 | 182 | 325 | 127 | 275 | 0 | 44 | 183 |
| Korenica | 1 | 66 | 55 | 90 | 116 | 125 | 37 | 0 | 23 | 49 |
| Novalja | 4 | 217 | 19 | 65 | 119 | 65 | 46 | 0 | 0 | 47 |
| UKUPNO | 118 | 1625 | 449 | 876 | 1083 | 845 | 1137 | 0 | 194 | 606 |
Virusi gripe imaju veliku sklonost stalnim promjenama. Kada se virus bitno promijeni, svi su ljudi osjetljivi, jer ranije stvorena otpornost (imunost) više ne štiti od bolesti. Tada se može pojaviti epidemija koja se brzo širi diljem svijeta i stoga se naziva pandemijom. U pandemiji obolijeva velik broj ljudi, a bolest može biti jednaka ili teža od uobičajene sezonske gripe koja se pojavljuje svake godine.
KAKO PREPOZNATI GRIPU – KOJI SU ZNAKOVI BOLESTI?
- vrućica, temperatura > 38° C
- zimica, tresavica
- opća slabost i nemoć
- glavobolja
- bolovi u mišićima i zglobovima
- kašalj
- curenje i začepljenost nosa
- nagli početak bolesti (obično za1-3 dana od kontakta s oboljelom osobom)
Najčešća komplikacija gripe je upala pluća kod odraslih te upala srednjeg uha kod djece dok kod kroničnih bolesnika može doći do pogoršanja osnovne bolesti.
GRIPA ILI PREHLADA
Imali ste gripu i preboljeli ste je za dva, tri dana bez velikih tegoba?
Vjerojatno niste imali gripu već prehladu!
I premda obje bolesti, zahvaćaju dišni sustav i dijele neke simptome, riječ je o različitim bolestima, s različitim tijekom i posljedicama.
Oni koji su preboljeli gripu znaju da gripa nije isto što i prehlada. Gripa je ozbiljna bolest koja se pojavljuje naglo, jakog je intenziteta, ima teži tijek i mogućnost komplikacija. Kako razlikovati gripu od prehlade? Vjerujemo da će vam donja usporedba pomoći u razlikovanju ovih bolesti.
| SIMPTOMI | GRIPA | PREHLADA |
| Glavobolja | nagli početak, intenzivna bol | blaga |
| Bol u mišićima | jaka bol | blaga |
| Drhtavica | uobičajena | nije uobičajena |
| Umor, slabost | izražen umor koji može potrajati 2-3 tjedna | blagi |
| Iscrpljenost | često prisutan simptom | nikad |
| Kašalj | suhi kašalj | produktivni kašalj |
| Kihanje | ponekad | uobičajen simptom |
| Začepljen nos | ponekad | česti simptom, spontano prolazi unutar tjedan dana |
| Bolno grlo | ponekad | uobičajeno |
| Komplikacije | bronhitis, upala pluća, pogoršanje postojeće kronične bolesti, može biti životno ugoržavajuća | upala sinusa, upala srednjeg uha |
ŠTO UČINITI AKO OBOLITE OD GRIPE?
Liječite se simptomatskim mjerama:
– mirovanje, ležanje u krevetu (svakako ne raditi za vrijeme trajanja bolesti- sposobnost za rad nakon 24h od normalizacije tjelesne temperature)
– unos dovoljnih količina tekućine (čajevi, prirodni sokovi, C-vitamin,voda)
– snižavanje povišene tjelesne temperature tuširanjem u mlačnoj vodi, hladnim oblozima, te lijekovima (paracetamolom, ibuprofenom)
– javite se svom liječniku obiteljske medicine koji će Vam dati savjet, ako je potrebno dogovoriti dolazak u ambulantu ili kućnu posjetu
– pridržavajte se savjeta liječnika
– jedite lako probavljivu hranu
– izbjegavajte alkoholna pića
– uzimajte propisane lijekove ako ste kronični bolesnik
– poseban oprez potreban je kod oboljele djece, trudnica i teških kroničnih bolesnika
– posebni (antivirusni) lijekovi uzimaju se samo po preporuci liječnika, efikasni su ako se sa liječenjem započne unutar prvih 48 sati od početka simptoma
Samo najteži slučajevi oboljenja i bolesnici kod kojih je došlo do komplikacija upućuju se na bolničko liječenje.
KADA OBAVEZNO TREBA POTRAŽITI HITNU MEDICINSKU POMOĆ?
Ukoliko je prisutan jedan ili više od sljedećih simptoma najvjerojatnije je došlo do komplikacija bolesti:
– otežano disanje i kratkoća daha
– bol ili pritisak u prsima ili trbuhu
– iznenadna vrtoglavica, ošamućenost
– smetenost
– teško ili učestalo povraćanje
– prvotni simptomi nalik gripi su se smirili, a onda se ponovno pojavili s povišenom temperaturom, pojačanim kašljem i općim lošim stanjem
TKO JE U VEĆEM RIZIKU OD RAZVOJA KOMPLIKACIJA GRIPE?
– stariji od 65 godina
– trudnice
– dojenčad ispod 6 mjeseci starosti
– kronični plućni bolesnici (uključujući astmu)
– kronični kardiovaskularni bolesnici (npr. infarkt miokarda, srčane greške, zatajenje srca, POVIŠEN TLAK NE PREDSTAVLJA POSEBAN RIZIK OD KOMPLIKACIJA),
– kronični bubrežni bolesnici, bolesnici koji boluju od bolesti jetre
– bolesnici koji boluju od hematoloških, neuroloških, neuromuskularnih ili metaboličkih bolesti, bolesnici sa šećernom bolešću
– bolesnici s imunodeficijencijom i oslabljenim imunološkim sustavom (HIV, terapija kortikosteroidima, karcinom, kemoterapija)
– osobe mlađe od 19 godina na dugotrajnoj terapiji salicilatima
– osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, pretile osobe
KAKO SPRIJEČITI ZARAZU VIRUSOM GRIPE?
Opće mjere:
– redovito prozračujte prostorije
– često perite ruke vodom i sapunom, ili koristite alkoholni dezinficijens za ruke (mora sadržavati barem 60% alkohola)
– provodite pravilnu higijenu dišnih putova (prekrijte maramicom usta i nos prilikom kihanja i kašljanja, odložite maramicu nakon brisanja nosa u kantu za otpatke, a ne spremati u džep ili torbu ,perite ruke nakon brisanja nosa, kašljanja, kihanja)
– izbjegavajte doticanje očiju, nosa ili usta rukama koje niste prethodno oprali i tako spriječite ulazak virusa preko sluznica.
– izbjegavanje bliski kontakt sa bolesnim osobama ( kritična udaljenost od oboljelog 1 m)
– ako ste bolesni ostanite kod kuće i izbjegavajte kontakte sa zdravim osobama osim medicinskog osoblja
– za vrijeme trajanja bolesti ne ići na posao, u školu ili u vrtić
– ostanite kod kuće 24 sata nakon normalizacije tjelesne temperature
Oboljeli može koristiti zaštitnu masku kako bi se spriječilo širenje na druge članove obitelji (osobito ako su članovi obitelji osobe s povećanim rizikom obolijevanja i komplikacija). Nošenje zaštitne maske zdravih osoba kao i izbjegavanje grupiranja ljudi, ne postiže se željeni učinak smanjenja obolijevanja od gripe.
CIJEPLJENJE JE NAJUČINKOVITIJA MJERA ZA SPRJEČAVANJE OBOLIJEVANJA OD GRIPE
Cijepiti se mogu djeca starija od 6 mjeseci i odrasli, a osobito se preporuča prioritetnim skupinama stanovništva (starijim od 65 godina, svim osobama koje imaju kronične bolesti uključujući i djecu, svim osobama sa smanjenim obrambenim sustavom zbog bolesti ( npr. osobe sa zloćudnim bolestima ili osobe na terapiji kemostaticima), zdravstvenim djelatnicima i osobama koje skrbe o bolesnicima).
Cijepljenje se preporuča prije početka sezone gripe no i u tijeku same epidemije mogu se cijepiti svi zainteresirani.
Kampanja cijepljenja službeno počinje 30.10.2023. (ponedjeljak).
Cijepljenja se obavljaju kod obiteljskih liječnika, a osobe koje nemaju odabrane liječnike na području Ličko-senjske županije kao i svi ostali koji to žele, mogu se cijepiti u prostorijama Odjela epidemiologije ZZJZ – Gospić, Senjskih žrtava 2, svakim radnim danom od 13 do 14 sati.
Potrebno je oko 2 tjedna nakon cijepljenja da bi se stvorila solidna zaštita od bolesti, a kod osoba koje se cijepe redovito svake godine dovoljno je i manje vremena (oko tjedan dana od cijepljenja).
Jednom preboljela gripa ne pruža zaštitu od obolijevanja gripe sljedeće sezone, zaštita je tipno specifična. Zbog promjena u cirkulirajućim sojevima virusa kao i zbog mogućeg pada/gubitka zaštitnih protutijela u krvi, potrebno je cijepiti se svake godine.
Sve dodatne informacije o gripi možete pronaći na Internet stranici www.gripa.hr
Povratak na novosti