KAKO SI ZDRAVSTVENI RADNICI MOGU MEĐUSOBNO PRUŽATI PODRŠKU
Objavljeno, 11.12.2020.
KAKO SI ZDRAVSTVENI RADNICI MOGU MEĐUSOBNO PRUŽATI PODRŠKU
Može se slobodno reći da su aktualna epidemiološka situacija i teret koji na svojim leđima nose zdravstveni radnici neviđeni do sada. U aktualno dostupnim izvorima nalazimo izvješće o rezultatima istraživanja (Lai i sur., 2020) provedenog među liječnicima i medicinskim sestrama koji su izravno skrbili o oboljelima od COVID-19 bolesti u Kini. Prema tim nalazima, čak je 72% medicinskog osoblja osjetilo pojačani psihološki stres. Ljudi koji nisu na prvoj liniji teško mogu u cijelosti razumjeti težinu situacije i intenzitet napora koji se ulaže u održavanje kontrole nad pandemijom. Najšira javnost daje podršku, ali to je iz daljine. Važno je da ljudi koji neposredno skrbe o COVID-19 pacijentima mogu pomoći i jedni drugima te si olakšati mentalno opterećenje zbog te situacije. Silno je moćno kad se međusobno podijele osobna iskustva. Ljudska bića trebaju socijalne veze, a uzajamno dijeljenje doživljenih iskustava osjećaja ranjivosti i stresa zbližava, često stvarajući neke od najčvršćih ljudskih veza (Seppala, 2012.). Podrška između kolega u situaciji kao što je ova može snažno utjecati na njihovu svakodnevicu i mentalnu dobrobit.
U svijetu su neke bolnice, zdravstveni sustavi i druge srodne organizacije u svrhu očuvanja mentalnog zdravlja svog osoblja te jačanja njihove otpornosti na izazove i rizike krizne situacije vrlo brzo organizirali programe podrške i to u obliku pokretanja grupa za samopomoć. Takav oblik psihološke pomoći odnosi se na međusobno pružanje podrške osoba koje su proživjele slična iskustva ili svjedočile sličnim tragičnim situacijama. Riječ je o provjerenim metodama koje daju pozitivne rezultate – lakše suočavanje i kvalitetnije življenje s nekom bolešću (dijabetes, depresija i sl.), prevencija ili ublažavanje posttraumatskog stresnog poremećaja nakon izloženosti nekom traumatskom događaju ili katastrofi (van Pelt, 2008), sprečavanje izgaranja na poslu (profesionalnog burn-outa).
Grupe samopomoći mogu se osnovati formalno, ali i neformalno. Može se jednostavno pokrenuti Facebook ili WhatsApp grupu, grupni chat, a nekada će u tu svrhu poslužiti i poruke na najobičnijoj oglasnoj ploči. Kreiranjem središnjeg i svima lako dostupnog mjesta gdje se mogu pronaći najrazličitiji resursi koji su se pokazali korisnima ljudi dobivaju priliku da međusobnog podijele članke, savjete, znanja i emocionalnu podršku. No osim nekakvih velikih inicijativa, značajne stvari i pružanje podrške može se osigurati i na mikrorazini, u svakodnevici. Evo kako.
Iskreno upućeno pitanje „Kako si?“ ima dugu povijest u iskazivanju međusobne podrške te snažno povezuje ljude. No, da biste izbjegli šturi odgovor „Dobro. A ti?“ ili sarkazam ili crni humor, možete započeti s time da se najprije sami otvorite i kažete kako ste, a zatim pokažete iskreni interes za to kako je vaš sugovornik. Ako to potakne provalu emocija i iskustava, a vi u tom trenutku nemate vremena za duži razgovor, dajte sugovorniku do znanja da ga razumijete i podržavate i da ćete se vratiti čim budete mogli kako biste nastavili gdje ste stali. Kad se vratite, vodite računa da čujete što je to što vaš sugovornik treba – neki ljudi trebaju informacije i smjernice da se lakše orijentiraju i pronađu konkretnu pomoć, dok će drugi trebati samo malo vremena da se mogu izventilirati uz nekoga tko ih razumije.
Ponekad ćete se naći u situaciji da morate rješavati svoje vlastite probleme i potrebe dok ste još uvijek na poslu, a to može biti priličan izazov ako je oko vas hrpa posla ili kad morate biti usredotočeni na brigu o drugima. Pripremite se i unaprijed dogovorite s kolegama da u takvim situacijama možete uskočiti jedan za drugoga i da nađete vremena i za sebe – za popiti čašu vode, nešto pojesti, otići na WC, javiti se doma ili jednostavno uzeti predah od nekoliko minuta kako biste se sabrali nakon naročito stresne situacije. Sve su to momenti važni za vašu opću dobrobit.
Naglašavajte važnost osobne odgovornosti za brigu o sebi. Podijelite s kolegama što je ono što vi činite da bi ste ostali dobro i održali svoje mentalno zdravlje i kakvi su vam planovi u tom smislu – primjerice koju knjigu čitate da biste se opustili ili što planirate raditi kad odete na slobodne dane. Pitajte druge što rade oni. Spoznaja da vaši suradnici očekuju da napravite nešto za sebe može vam osigurati dodatnu motivaciju da to što ste planirali doista i realizirate, naročito kad ste iscrpljeni. A i vi njih ne zaboravite kod narednog susreta upitati kako je prošlo i kako im je bilo!
Humor je vrlo učinkovit alat za otpuštanje stresa u zastrašujućim i napetim vremenima. Ne bojte se slati memeove, ispričati vic ili neku anegdotu – samo vodite računa o primjerenosti trenutka i publici.
Pokazivanjem svoje zahvalnosti pomičemo se u pozitivnije stanje i prostor. Zahvaliti se svojim suradnicima za pruženu pomoć ili kad učine nešto zbog čega vam je dan postao lakši predstavlja „win-win“ situaciju. Ovo će popraviti vaše raspoloženje, vaši će suradnici osjetiti da ih netko primijeti, a svima će vam pomoći da osjetite veću bliskost sa svojim kolektivom.
Mnogi imaju teškoća otvoriti se i ispričati kako se osjećaju. Neki čak neće ni uvidjeti da su na rubu, jer su stalno usredotočeni na situacije u kojima moraju žurno reagirati. Ako pažljivo pogledate, vjerojatno ćete uvidjeti kojima od vaših suradnika je trenutno teže nego ostalima. Karakteristični govor tijela razlikuje se od osobe do osobe, ali ako uočite promjene na način da netko više izbjegava pogled ili se kreće i/ili govori sporije nego inače, to onda jest vrijedno pažnje. Još jedan znak je izbjegavanje razgovora – bilo da ga kolega izbjegava potpuno ili se uključuje ali se drži na distanci. Obratite se tim kolegama – nema potrebe da itko pati u samoći. Ako se ne osjećate ugodno napraviti sami ovaj potez, skrenite pažnju o tome što ste primijetili nekome tko im je bliskiji prijatelj ili pak pretpostavljenome.
Prilagođeno prema: mhanational.org
Povratak na novosti