ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
  • (t:) 053/574-452
    (f:) 053/574-453
  • Radno vrijeme
    7-15 sati

MARIHUANA ODNEDAVNO IMA I IMITATORE! KAKO S DJETETOM RAZGOVARATI O TOME?

Objavljeno, 25.6.2020.

MARIHUANA ODNEDAVNO IMA I IMITATORE! KAKO S DJETETOM RAZGOVARATI O TOME?

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama obilježava se 26. lipnja i Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije ga obilježava kako bi upozorio na problem zlouporabe droga. Ove godine smo pripremili informativne i edukativne materijale za odrasle koji skrbe o djeci i mladima kako bi im olakšali argumentirani razgovor s mladima na ovu temu. Poseban fokus je stavljen na zlouporabu marihuane kao najkorištenije ilegalne droge, ali i na opasnosti novih droga (sintetskih kanabinoida) koje imitiraju njezino djelovanje.

VAŽNOST INFORMIRANOSTI ODRASLIH

Vrijeme ulaska u pubertet i adolescencija obilježava prirodna potreba za traženjem neovisnosti i vlastitog puta. Želja mladih da budu odrasliji, da što prije napuste obitelji i njezin sustav kontrole u kombinaciji s činjenicom da još nisu sasvim razvili samokontrolu vlastitog ponašanja, čini ih naročito ranjivima kad je u pitanju kontakt s drogama.

Svaka ovisnost je loša, jer podrazumijeva gubitak kontrole u određenom ponašanju. Prvotno eksperimentiranje drogama iz znatiželje lako prelazi u produženu uporabu koja je u početku praćena osjećajem zadovoljstva, tj. užitka. U mladom, nezrelom organizmu ono može brže nego kod odraslog razviti neodoljivu i teško savladivu želju da nastavi uzimanje (na primjer, mladi koji redovito piju alkohol već u dobi mlađoj od 15 god. ČETIRI PUTA su u većoj opasnosti od razvijanja alkoholizma kasnije u životu, u odnosu na one prvi put konzumiraju alkohol nakon 20. godine života). Tako droga postaje bitan, dominantan sadržaj njihova života. Kad se razvije ovisnost, razlog da se nastavi s uzimanjem droga obično više nije težnja za ponavljanjem užitka već nužna potreba da se otkloni nelagoda ili teži tjelesni simptomi koji se javljaju kad se prestane s uzimanjem droge (apstinencijska kriza). Postupno nastaju i trajne promjene u ponašanju i odnosu prema okolini. Ovisnik gubi interes za okolinu, rad, obitelj, prijatelje i društvene obveze. Društveni problemi povezani s ovisnošću u pravilu su teži od zdravstvenih, a izgledi za vraćanje u normalan društveni život sve slabiji.

Najkritičnije razdoblje prvog uzimanja duhana, alkohola i droga je u od 10. do 14. godine. Međutim, to je uzrast kada je ujedno i najviše mogućnosti za preventivno djelovanje pa i u najmanju ruku da se odgodi početak prve konzumacije za što kasniju dob. O svijetu proizvodnje i ponude ilegalnih droga, koji je skriven i stalno se i sve brže mijenja, roditelji znaju malo ili nimalo. Da bi bili u stanju zaštititi svoju djecu, oni trebaju znanja o znakovima, simptomima ponašanja koja vode k uživanju droga. Tako ih mogu na vrijeme prepoznati i otkriti. Također je važno roditeljima omogućiti da se „oboružaju“ vještinama uz koje moći svojoj djeci pružati više slobode, a istodobno znati kako primjereno postaviti granice te ostati čvrst, siguran i pouzdan oslonac. Važno je da roditelji budu svjesni kako njihova djeca u toj fazi ne smiju ostajati bez nadzora, bilo u školi ili izvan škole. Postavljanje primjerenih granica i roditeljski nadzor njihova je dužnost i pravo i oni su u funkciji zaštite samog djeteta te kao takvi ne predstavljaju kršenje prava djece.

Obitelj i škola jesu najvažnija karika u prevenciji jer su najprisutniji u životu tako mlade osobe te su glavni prenosioci sustava vrijednosti. No, bez potpore društva oni su u ovom važnom poslu nemoćni. Imajući to na umu pripremili smo materijal za roditelje (i sve druge koji sudjeluju u odgoju djece) u kojima su iznijete činjenice o marihuani i opasnostima koje sa sobom nosi konzumiranje marihuane. Također, u tekstu koji slijedi nalaze se i smjernice kako razgovarati s djetetom o drogama i kako ih upoznati s ovim činjenicama da ih mogu razumjeti i prihvatiti.

MARIHUANA SE NAJVIŠE KORISTI, A NAŠA VJEROVANJA I STAVOVI PREMA KORIŠTENJU KANABISA MOGU DOPRINIJETI RAŠIRENOSTI NJEGOVE UPORABE

Kanabis je najćešće korištena ileglana droga među osobama u dobi od 15 do 64 godine. Prema World drug report iz 2019. g. u 2017. godini u svijetu ga je trošilo 188 milijuna ljudi, posljednje Europsko izvješće o drogama navodi se kako je kanabis i dalje najraširenija ilegalna droga u Europi, a prema istraživanju Instituta Ivo Pilar 2015. godine ju je koristilo 19,4% stanovnika Hrvatske. Istraživanje je provedeno na više od 2500 ispitanika dobi 15-64 godine.

Iako se čini da neki ljudi kanabis konzumiraju bez značajnih posljedica, raširenost uporabe kanabisa još je uvijek značajan teret javnom zdravstvu. Studije pokazuju da oko 9% svih konzumenata i 15% adolescenata razviju ovisnost. Dokazano je da je konzumacija kanabisa povezana sa štetnim posljedicama. Na primjer, povećava rizik od prometnih nesreća zbog otežnog psihomotornog funkcioniranja i percepcije, a intenzivno korištenje kanabisa u adolescenciji može dovesti do kognitvinih oštećenja i takozvanog amotivacijskog sindroma.

Prema teoriji socijalnog učenja naše ponašanje je povezano s naši stavovima na način da očekivani ishodi utječu na vjerojatnost našeg ponašanja. Drugim riječima, ovo znači da je opravdano očekivati kako će pozitivniji stavovi prema drogama i percecpija manjeg rizika korištenja neke droge biti povezani s većim korištenjem droga. Upravo ovo potvrđuju ranija istraživanja u svijetu, a to isto pokazalo je i posljednje istraživanje Instituta Ivo Pilar i u Hrvatskoj. Naime, pokazalo se da su se prevalencija uporabe kanabisa i stavovi o njegovoj uporabi STATISTIČKI ZNAČAJNO PROMIJENILI između dva vala istraživanja u 2011. i 2015. godini i to na sljedeći način:

– zabilježen je statistički značajan porast ukupnog broja konzumenata kanabisa (prevalencija uporabe u zadnjih godinu dana se povećala s 5% u 2011. g. na 7,9% u 2015. g., a životna prevalencija (konzumacija tijekom cijelog života) s oko 16% na oko 19%),

– više ljudi se slaže da se treba dozvoliti uporaba kanabisa (u 2011. g. legalizaciju marihuane je podržavalo 18,3% građana RH, a u 2015. g. 27,7%), 

– ljudi se manje protive povremenom korištenju (u 2011. g. povremenom korištenju se nije protivilo 21,3%, a u 2015. g. 28,1% ispitanika), – manji broj ljudi povezuje redovito korištenje marihuane s većim rizikom (2011. g. uporabu kanabisa visokorizičnom je smatralo 72 %, a 2015. g. 58% ispitanika).

Usporedbe radi, životne prevalencije uzimanja ostalih ilegalnih droga znatno su niže – amfetamini (3,5 %), ecstasy (3%), kokain (2,7%), LSD (1,7%) i heroin (0,3%).

Prvi kontakti s drogama događaju se u sve mlađoj životnoj dobi, tj. pomiču se već u dob od 14.-16. godine. Sakoman i sur. (2002) zaključuju da je u svom životu u Republici Hrvatskoj drogu probao svaki 10. učenik prvih razreda, svaki 5. učenik drugih razreda, svaki 4. učenik trećih i 3. učenik četvrtih razreda srednje škole. U prosjeku, od prvog uzimanja droge u Hrvatskoj do prvog javljanja na liječenje protekne oko deset godina. Liberalizacija stavova prema uporabi marihuane u Hrvatskoj povezuje se najčešće s dva faktora: dekriminalizacijom uporabe kanabisa 2013. godine te povećanom pozornošću medija prema dozvoli za medicinsku uporabu kanabisa u 2015. godini. Sasvim je izvjesno da tome doprinose i spominjanja moguće ekonomske dobiti države od legalizacije marihuane.  Kad tome pridodamo nalaze iz jedne svjetske studije 2018. godine koja je pokazala da samo izlaganje ispitanika svjedočanstvima pacijenata koji koriste medicinski kanabis može liberalizirati njihove stavove i vjerovanja te povećati njihove namjere prema korištenju kanabisa i u medicinske i u rekreativne svrhe, onda bi, promatrani s pozicije zaštite interesa i zdravlja djece i mladih, ovi podaci trebali sve nas upozoravati i poticati na snažnije preventivno djelovanje.

KONOPLJA. KANABIS. MARIHUANA. TRAVA. HAŠ.  ŽIŽA. PLJUGA.

Sigurno ste već čuli za sve ove riječi. Sve one se koriste za najrašireniju ilegalnu drogu u Hrvatskoj. Ona i na svjetskoj razini, zajedno s duhanom, alkoholom i kofeinom, pripada skupini najčešće konzumiranih droga.

KONOPLJA je biljka. Industrijska konoplja koristi se za proizvodnju tkanina, platna, papira, konopca, građevinskih materijala i slično. Indijska konoplja je ilegalna biljka, njezin je glavni sastojak tetrahidrokanabinol (THC) – psihoaktivna tvar. Kad kažemo „psihoaktivna tvar“, to znači da djeluje na ljudski mozak i mijenja stanje svijesti osobe koja je konzumira, kao i njezino doživljavanje, rasuđivanje i ponašanje.

KANABIS je latinski naziv za konoplju, koji se najčešće koristi u znanstvenoj i stručnoj komunikaciji. Rod Cannabis ima jednu jedinu vrstu koja se naziva Cannabis sativa, koja se dijeli na tri podvrste, a to su: industrijska konoplja, indijska konoplja i ruderalna konoplja. Osušeni dijelovi INDIJSKE konoplje (listovi, pupoljci i cvjetovi) se usitnjavaju najčešće za pušenje, ali i druge oblike konzumacije. Osim THC-a, marihuana sadrži još 400 drugih tvari.

MARIHUANA je uvriježeni naziv koji je preuzet iz meksičkog slenga za osušene i usitnjene cvjetove i lišće kanabisa.

HAŠ je skraćeni naziv arapske riječi hašiš, a označava mehanički izdvojenu konopljinu smolu. Jači je od marihuane. Može biti u čvrstom obliku ili kao smola, ovisno o pripremi i sobnoj temperaturi. Njegova boja je najčešće svijetlo ili tamnosmeđa, a može varirati od prozirne žute, crne ili crvene boje. Može se pušiti, žvakati ili piti.

Marihuana se, dakle, javlja u različitim oblicima kao suho lišće, cvijet, stabiljka i sjemenka iz biljke konoplje Cannabis sativa, koja sadrži psihoaktivnu (utječe na mozak) kemikaliju delta-9-tetrahidrokanabinol (THC), kao i druge povezane smjese. Taj biljni materijal također može biti koncentriran u smoli koja se naziva hašiš ili može biti u obliku ljepljive crne tekućine koja se zove hašiševo ulje.

Kako se konzumira?

Marihuana se najčešće puši u obliku ručno rolanih cigareta (joint) ili se puši u lulama “pipes” ili “water pipes” (bongovima). Dim marihuane ima prepoznatljiv slatko-kiseli miris. Marihuana se može miješati i s hranom ili se skuhati kao čaj.

Zašto mladi uzimaju marihuanu?

Više je razloga. Većina mladih puši marihuanu na nagovor svojh vršnjaka. Neki je uzimaju jer su to vidjeli od starijih u svojoj obitelji. Neki smatraju da je cool uzimati marihuanu, jer o tome slušaju pjesme i gledaju filmove. Neki mladi misle da im marihuana i ostale droge mogu pomoći da pobjegnu od problema u kući, u školi ili da steknu nove prijatelje.

Koji su efekti marihuane?

Neki ljudi ništa ne osjete kad puše marihuanu. Kod drugih dovodi do snažnijeg osjećaja euforije ili opuštenosti. Za taj doživljaj kažu da se osjećaju “high”. Ponekad korisnici marihuane mogu osjetiti glad ili žeđ. Neki se mogu osjećati loše nakon marihuane. Mogu imati iznenadne napade paranoje ili tjeskobe (anksioznosti) čak sve do razine panike. To se najčešće događa kada se koristi jača marihuana.

Kako možemo prepoznati da je netko pod utjecajem marihuane?

Ako je neko uzimao marihuanu on ili ona može:

  • izgledati kao da ima vrtoglavicu i teško hoda
  • izgledati „blesavo“ i smijati se bez razloga
  • imati crvene, zakrvavljene oči
  • teško pamti stvari koje su se upravo dogodile

Kada prvobitni efekti nestanu, nakon nekoliko sati, osoba može biti vrlo pospana.

Što se događa kad osoba konzumira marihuanu?

Nekoliko minuta nakon udisanja dima marihuane, osobi će

  • se osušiti usta,
  • srce će joj ubrzano lupati,
  • loše će koordinirati svojim tijelom,
  • izgubit će osjećaj ravnoteže,
  • vrijeme će joj sporije proticati,
  • proširit će joj se kapilare u očima pa će joj oči biti crvene.

Kod nekih ljudi marihuana podiže krvni tlak i može udvostručiti brzinu otkucaja srca. Ovi efekti mogu biti još izraženiji kada se marihuana miješa s ostalim drogama, a korisnici nisu toga ni svjesni.

Je li moguće loše reagirati na marihuanu?

Da. Kod nekih ljudi, osobito početnika i onih koji se nađu u novom okruženju mogu se javiti akutna anksioznost i paranoja. Ovo se dešava kada se uzme marihuana s većom koncentracijom THC-a. Zastrašujući osjećaji izblijede nakon prestanka djelovanja droge. U rijetkim slučajevima, ako je uzeta vrlo velika količina droge, korisnik može doživjeti ozbiljne psihotične reakcije i potrebna mu je hitna liječnička pomoć. Do loših reakcija može doći ukoliko se marihuana miješa s drugim drogama kao što su PCP ili kokain.

Koliko dugo marihuana ostaje u tijelu nakon uzimanja?

THC iz marihuane se apsorbira u masnom tkivu u različitim organima. Tragovi THC-a se mogu otkriti standardnim testiranjem urina nekoliko dana nakon pušenja. Kod teških kroničnih korisnika tragovi se ponekad mogu otkriti tjednima nakon što prestanu uzimati marihuanu. Noviji testovi analize tragova droge u kosi mogu pokriti i duže vremensko razdoblje.

Zašto je marihuana štetna?

Štetna je na mnogo načina. Ona otežava konzumentovu kratkoročnu memoriju (pamćenje nedavnih događaja) pa osoba može imati problema prilikom obavljanja složenijih zadataka. Ukoliko se uzima jača marihuana, osoba može imati teškoća i prilikom rješavanja jednostavnijih zadataka. Zbog utjecaja marihuane na opažanje i gubljenje osjećaja za vrijeme, korisnici mogu doživjeti prometnu nesreću. Također, mogu ući u rizične spolne odnose. Stoga postoji veza između zloupotrebe droga i nezaštićenog seksa, koji dovodi do širenja HIV virusa, uzročnika AIDS-a. Pod utjecajem marihuane, učenici teško mogu učiti i naučiti. Sportaši će imati slabe rezultate u sportskim aktivnostima, jer su osjećaj za vrijeme, pokreti i koordinacija poremećeni pod utjecajem THC-a.

Može li marihuana utjecati na izvedbu u školi, sportu i drugim aktivnostima?

Može. Marihuana djeluje na pamćenje, rasuđivanje i percepciju. Droga kvari uspjeh u školi, sportu ili kontaktu s prijateljima. Kad su pod utjecajem droge, adolescenti mogu učiniti gomilu pogrešaka koje ih mogu dovesti u neugodnu situaciju ili se mogu i povrijediti. Ako često uzimaju marihuanu, osobe mogu izgubiti interes za svoj izgled, kao i interes za školu ili posao. Ovo se naziva AMOTIVACIJSKI SINDROM. Prati ga gubitak energije, apatija i bezvoljnost, što se potom manifestira zakazivanjem na području radnog i socijalnog funkcioniranja.

Kako marihuana utječe na svakodnevni život?  

Istraživanja pokazuju kako konzumiranje marihuane može stvoriti probleme u svakodnevnom životu ili može probleme učiniti još težima. Učestali konzumenti marihuane, u odnosu na one koji je ne konzumiraju, općenito izvještavaju o:

–  nižem stupnju zadovoljstva životom,

– slabijem mentalnom i fizičkom zdravlju,

– većim problemima u intimnim vezama,

– slabijim akademskim i poslovnim uspjehom.

Na primjer, konzumiranje marihuane je povezano s većom vjerojatnošću prekida školovanja. Nekoliko istraživanja također povezuje konzumiranje marihuane kod zaposlenih osoba s povećanim izostankom s posla, sporošću, nesrećama, radničkim zahtjevima za odštetom i odbijanjem zaposlenja.

Kako marihuana može oštetiti mozak? Mozak se najintenzivnije razvija između 14. i 18. godine. Pušenje marihuane uzrokuje neke promjene u mozgu, slične onima koje nastaju usljed upotrebe kokaina, heroina i alkohola. Redovito konzumiranje marihuane utječe na mozak i uzrokuje propadanje ličnosti, a može dovesti i do psihoze (bolesnog stanja u kojem se gubi kontakt sa stvarnošću). Često ili svakodnevno uzimanje marihuane utječe na dijelove mozga koji kontroliraju pamćenje, pažnju i učenje. Postoji više istraživanja koja ukazuju da sastojci kanabisa mogu utjecati na receptore u mozgu i mijenjati strukturu mozga. Što netko dulje konzumira kanabis, to će mu više biti izmijenjen hipokampus, moždana struktura zadužena za pamćenje. Marihuana uništava kratkoročnu radnu memoriju koja je potrebna za učenje i izvođenje zadataka koji se sastoje iz više etapa.

Može li marihuana dovesti do upotrebe drugih droga?

Može. Dugoročna istraživanja provedena na srednjoškolcima pokazala su da je malo onih koji su koristili ostale droge, a da nisu počeli s marihuanom. Znanstvenici istražuju mogućnost da dugoročno korištenje marihuane može izazvati promjene u mozgu koje mogu dovesti do bržeg stvaranja ovisnosti na druge droge kao što su alkohol ili kokain. U većini slučajeva eksperimentiranju drogama prethodi pušenje duhana i pijenje alkoholnih pića u ranijoj adolescentskoj dobi. Istraživanje Bezinovića (1999) pokazalo je postojanje visoke povezanosti između pušenja duhana, pijenja alkohola, pušenja marihuane i konzumiranja teških droga. Oko 85 % heroinskih ovisnika u nas počelo je eksperimentirati s ilegalnim drogama, gotovo u pravilu s marihuanom, još u prvim razredima srednje škole, što znači u starosnoj dobi od 15 do 17 godina (Sakoman, 2002).

Stvara li marihuana ovisnost?

Suprotno uvriježenom mišljenju, marihuana stvara ovisnost. Iako svi koji uzimaju marihuanu ne postanu ovisni, oni koji počnu kompulzivno tražiti i uzimati ovu drogu postaju ovisni o marihuani. Neka istraživanja procjenjuju da 9% konzumenata postane ovisno o marihuani. Ova brojka raste među onima koji započinju s konzumacijom u mlađoj dobi (otprilike 17 posto, ili jedna od šest osoba) i među onima koji konzumiraju marihuanu svakodnevno (25-50 %). Jedan od ključnih kriterija za postavljanje dijagnoze ovisnosti o bilo kojoj drogi jest tzv. APSTINENCIJSKI SINDROM, što je u pitanju kanabisa još 1984. godine opisao znanstvenik Mendelson. Kriza praćena nemirom, tjeskobom, nesanicom, pojačanim znojenjem, ubrzanim lupanjem srca i nereguliranim krvnim tlakom zabilježena je već nakon 10 sati od prestanka uzimanja kanabisa, a vrhunac dosiže nakon 48 sati. Takvi simptomi sustezanja slični su krizama vezanim uz alkohol, duhan i obično se javljaju nakon intenzivnog, svakodnevnog uživanja kanabisa kroz minimalno 12 mjeseci. Prema podacima iz Izvješća o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2014. godini (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2014.), od marihuane (kao glavnom sredstvu uporabe) se liječilo 1.103 osoba i to najviše dobne skupine 15-19 godina.

Medicinska uporaba

U Narodnim novinama br. 107/2015 objavljen je propis kojim je omogućena uporaba kanabisa u medicinske svrhe (Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept). Ovdje je važno naglasiti da se KANABIS KORISTI SAMO ZA NEKE BOLESTI (multipla skleroza, karcinom, epilepsija i AIDS) I TO NE ZA LIJEČENJE, NEGO ZA OLAKŠAVANJE SIMPTOMA.

Dostupnost marihuane u Hrvatskoj

Istraživanje Insituta Ivo Pilar u 2015. godini pokazuje da među ispitanicima u dobi između 15 i 64 godine njih 34% kaže da im je bila ponuđena neka droga. Prema količini zaplijenjenih droga u Republici Hrvatskoj u 2014. godini, marihuana spada na prvo mjesto i to sa znatnim porastom u odnosu na 2013. godinu. Grad Zagreb je u suradnji s Institutom Ruđera Boškovića proveo analizu otpadnih voda 2009. i 2014. godine kojom je utvrđeno da je u tih pet godina potrošnja kanabisa povećana tri puta. Prema istraživačkom projektu „Dostupnost i cijene legalnih i ilegalnih droga u Republici Hrvatskoj“ provedenom na uzorku od 582 ispitanika u 2012. godini pokazalo se kako je za njih 82,3% marihuana potpuno dostupna, vrlo lako dostupna ili lako dostupna, dok je 3,8% izjavilo da im je teško dostupna i 13,9% da ne zna gdje bi nabavilo.

MARIHUANA PRIJE 20 GODINA I DANAS NIJE ISTA STVAR!

Količina THC-a, psihoaktivnog sastojka kanabisa, ubrzano raste. Zahvaljujući genetičkom inženjeringu, posljednjih su godina nastale hibridne biljke kanabisa s vrlo visokom razinom THC-a. Nekada se indijska konoplja uzgajala na otvorenom, a danas sve više u zatvorenom prostoru pod lampama, što također podiže koncentraciju THC-a. U 2012. godini koncentracija THC-a u marihuani bila je u prosjeku oko 15%, dok je 1980-ih godina ona iznosila 4%. Danas već policija u zaplijenjenim uzorcima kanabisa pronalazi i 25-30% THC-a! To je dva do tri puta više nego prije 20-ak godina. Veća koncentracija THC-a dovodi do snažnijeg osjećaja euforije ili opuštenosti, ali i anksioznosti, izmijenjene percepcije osjeta i vremena, poremećene koordinacije, paničnih napada, pa čak i halucinacija. Za nove konzumente to može značiti izlaganje većim koncentracijama THC-a s većom vjerojatnosti ostvarivanja štetnih ili nepredvidivih reakcija. Povećanje u potentnosti može biti razlog povećanog broja posjeta odjelu hitne službe koja uključuju konzumiranje marihuane. Za česte konzumente to može značiti povećani rizik od stvaranja ovisnosti ukoliko se izlažu redovito velikim količinama marihuane.

Uz sve prethodno navedene činjenice, važno je istaknuti da cijeli niz posljedica konzumiranja marihuane još uvijek nije u potpunosti istražen.

VIŠE O TEMI marihuane možete doznati na službenim stranicama Službe za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – NA POVEZNICI:  https://drogeiovisnosti.gov.hr/djelokrug/ovisnosti-i-vezane-teme/droge-i-ovisnost/vrste-droga/marihuana-kanabis/1013

NOVA DROGA: SINTETSKA MARIHUANA – SVE JE VIŠE RAŠIRENA I NAROČITO POGUBNA OPASNOST ZA MLADE

Dok broj ovisnika o »težim« drogama poput heroina u Hrvatskoj već više godina ne raste, tzv. »NOVE DROGE« postaju novi javno-zdravstveni problem. To je „jeftina kemija“ koja se kod nas donedavno legalno prodavala, ali je krajem 2014. g. generička skupina ovih vrsta tvari stavljena na Popis droga, čime su brojni spojevi postali ilegalni. U najnovije vrijeme proizvode se u Europi. Izrađuju se u ilegalnim laboratorijima kojima njihovi tvorci stalno minimalno mijenjaju formulu kako bi zaobišli zakon.

SINTETSKA MARIHUANA ili SPICE se odnosi na širok spektar biljnih mješavina koje izazivaju iskustva slična onima pri konzumiranju marihuane. Obično se u obliku praha miješaju s osušenim biljnim materijalom i stavljaju na tržište kao „sigurne“ legalne alternative marihuane i nude pod krinkom »biljne mješavine za pušenje« ili »osvježivanje zraka«. Neki proizvodi Spice-a se prodaju kao „tamjan“, no zapravo više sliče potpourri-u. Sintetski (ili dizajnerski) kanabinoidi prodaju se pod mnogim imenima uključujući K2, lažna trava (fake weed), Yucatan Fire, Skunk, Moon Rocks, Galaxy, Rainbow te ostalima pri čemu je navedeno da „nisu za ljudsku uporabu“. Prodaju se u smart-shopovima ali ponajviše na internetu.

Proizvodi Spice su popularni među mladih ljudima te ih najčešće konzumiraju stariji srednjoškolci. Spice se najčešće konzumira pušenjem. Ponekad se Spice miješa s marihuanom ili se priprema kao biljna infuzija za piće. Mladi su danas u doba Interneta jako dobro informirani i umreženi. Znaju što, kako i gdje nabaviti. Popularnosti ove droge doprinijeo je olakšani pristup drogi te kriva percepcija Spice-a kao „prirodnog“ proizvoda koji je stoga i bezopasan. Još jedan faktor ključan za prodaju je taj što se kemikalije upotrebljavane za proizvodnju Spice-a ne detektiraju lagano u standardnim testovima na droge.

Od 2008. godine na ovamo otkriveno je blizu 200 novih vrsta sinteteskih kanabinoida u Europi. Iz Europskog centra za monitoring droga i ovisnosti (EMCDDA) upozoravaju da su mnoge štetne posljedice koje uzrokuju sintetski kanabinoidi povezane s visokom potentnošću tih tvari i činjenicom da proizvođači samo nagađaju količine potrebne za proizvodnju »mješavina za pušenje«. To dovodi do visokih doza psihoaktivne supstance u proizvodu, a time i do povećanog rizika od teškog trovanja i smrti. Takozvani »osvježivači zraka« izazivaju simptome nalik psihotičnom stanju: osjećaj mučnine, povraćanje, lupanje srca, osjećaj gubljenja svijesti, crvenilo lica, pritisak u prsima, teškoće pri disanju, osjećaj vrućine ili hladnoće, halucinacije…

Prema on-line „Istraživanju novih trendova u konzumiranju supstanci i droga“ kojeg je proveo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet iz Zagreba 2011/2012. godine od 1330 ispitanika, njih 3.1% je izjavilo da je koristilo „spice“ vrstu droge.

Stručnjaci pritom i dalje ne znaju kakve sve posljedice u organizmu mogu izazvati ove nove kemijske »kombinacije«. Liječnici koji su imali priliku liječiti djecu koja su konzumirala nove droge upozoravaju da i manje eksperimentiranje s psihoaktivnim tvarima može završiti pogubno u onim slučajevima kad osoba već pati od nekog zdravstvenog problema. U Hrvatskoj su, u razdoblju od 2014. do 2016. godine, zabilježena ukupno 43 trovanja za koje se sumnja da su povezani s novim psihoaktivnim tvarima te jedan smrtni slučaj, pri čemu je većina bila povezana sa sintetičkim kanabinoidom poznatim kao Galaxy.

VIŠE O TEMI sintetskih kanabinoida možete doznati na službenim stranicama Službe za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – NA POVEZNICI: https://drogeiovisnosti.gov.hr/djelokrug/ovisnosti-i-vezane-teme/droge-i-ovisnost/vrste-droga/sintetski-kanabinoidi/1011

KAKO RAZGOVARATI SA SVOJIM DJETETOM O MARIHUANI

Kako početi? Što reći? U nastavku dajemo nekoliko smjernica kao prvu pomoć.

ZAPOČNITE S BOLJIM RAZUMIJEVANJEM KAKO MARIHUANA DJELUJE NA MOZAK ADOLESCENTA

U mozgu se najranije razvijaju dijelovi koji su zaduženi za tjelesnu koordinaciju, emocije i motivaciju. Oni su kod adolescenata već potpuno razvijeni. Međutim, dijelovi mozga koji su zaduženi za rasuđivanje i kontrolu impulsa, koji su smješteni u prednjem dijelu (u takozvanom frontalnom ili čeonom režnju), u potpunosti sazrijevaju tek oko 25. godine života. To je vidljivo i u ponašanju adolescenata na sljedeći način:

– teško se suzdrže i kontroliraju svoje osjećaje,

– teže za aktivnostima koje donose visoko uzbuđenje i zahtijevaju malo truda,

– loše planiraju i rasuđuju pa često ne uvide moguće negativne posljedice,

– impulzivni su i skloni rizičnim ponašanjima, što uključuje i eksperimentiranje s drogama i alkoholom.

Dakle, za vrijeme adolescencije i rane mladosti, vaše dijete je posebno ranjivo da podlegne iskušenju isprobavanja droga, uključujći i marihuanu. Čak i povremeno konzumiranje marihuane može uzorkovati da se mladi uključe u neka rizična ponašanja, dovedu se u opasnost i donesu loše odluke.

PRIPREMITE SE ZA RAZGOVOR Ako planirate s djetetom porazgovarati o korištenju droga, vodite računa o sljedećih nekoliko elemenata učinkovitog razgovora:

– OSTANITE OTVORENOG UMA. Kad dijete osjeti da ga se osuđuje, bit će manje prijemčivo na poruke koje mu želite uputiti. Nastojte zadržati otvorenost i objektivnost.

– POGLEDAJTE STVARI NJEGOVIM OČIMA. Kako biste željeli da se netko obrati vama kad se govori o teškim temama? Pokušajte se prisjetiti kako ste se vi osjećali u toj dobi.

– BUDITE JASNI U VEZI SVOJIH CILJEVA. Prije nego započnete razgovor, znajte što njime želite postići.

– ZADRŽITE SMIRENOST I OPUŠTENOST. Ako u razgovor započnete dok ste ljuti ili u panici, samo ćete teže postići svoje ciljeve.

– BUDITE POZITIVNI. Kontraproduktivno je pristupiti situaciji s osjećajem srama, ljutnje ili taktikom zastrašivanja. Trudite se pokazati interes, poštovanje i razumijevanje.

– NE DRŽITE LEKCIJE. To će vjerojatnije izazvati zatvaranje, otpor, ljutnju ili nešto još gore.

– PRONAĐITE UGODNO OKRUŽENJE. Ako najavite da trebate „održati sastanak“, vjerojatno ćete naići na otpor, dok će spontaniji, ležeran pristup ublažiti tjeskobu – i vašu i vašeg djeteta.

– PAZITE NA SVOJ GOVOR TIJELA. Mahanje prstom i ruke prekrižene na prsima su geste zatvorenosti, dok opuštena ramena i noge koje nisu prekrižene šalju poruku otvorenosti.

Sjetite se da jasno izrazite svoje ciljeve, budete pozitivni i ponudite suosjećanje. Ove vještine je potrebno uvježbavati. Stoga, ako razgovor ne bude išao kako ste se nadali, ne zaboravite da ćete imati još prilika. Nemojte razgovarati samo jednom. To će vam dati više prilika da „izbrusite“ svoje vještine i da svaki sljedeći put budete još bolji nego prošli.

„ŠALABAHTER“ – Kod razgovora o marihuani korisno je izbjegavati sljedeće riječi:

KAKO ODGOVORITI NA „ŠKAKLJIVA“ PITANJA

Prije svega je važno naglasiti da ne postoji recept, ni scenarij kako razgovarati. Ipak, u nastavku donosimo nekoliko provjerenih argumenata koji se mogu koristiti kad se tema marihuane stavi na stol.

Ako vam adolescent kaže: ZNAAAM. VEĆ SMO RAZGOVARALI O TOME.

Vi možete reći:

A) Znam da smo ranije razgovarali o drogama i žao mi je ako ti zvučim kao gnjavator.

JER

je preuzimanje odgovornosti i priznavanje sugovornikovih osjećaja učinkovit način smanjenja njegovog početnog otpora.

B) Želim da možemo razgovarati o ovim temama jer mi je stalo do tebe i želim ti pomoći u vrijeme kad si suočen s puno teških izbora.

JER

ova izjava pokazuje suosjećanje s time što on upravo sada prolazi.

C)  Zabrinut sam jer se stvari tako brzo mijenjaju i što se u nekim zemljama marihuana legalizira i mislim da je jako važno da o tome razgovaramo. Je li ti to u redu?

JER

je traženje dozvola ključno za otvaranje komunikacije i zbog toga se vaš adolescent osjeća spremnijim za dijalog. Budite spremni da mogući odgovor „Ne, ne želim pričati o tome.“ Ako se to dogodi, pitajte zašto. Zatim ga tražite da sam predloži vrijeme kada će za to biti spreman.

Ako vam adolescent NE KAŽE NIŠTA.

Vi možete reći:

A) Razgovaraju li tvoji prijatelji u školi o marihuani? Što oni kažu?

B) Znaš li nekoga u školi tko puši travu? Što on o tome kaže?

C) Je li ti kada tko ponudio marihuanu?

JER

Ako vam je teško navesti dijete da počne pričati, možete pokušati s pitanjima o njegovim prijateljima ili kolegama iz razreda. Možda će mu za početak biti lakše da se otvori o nekome drugome, nego o sebi. Ovo može pomoći da podijeli svoja razmišljanja s vama.

Ako ne želi razgovarati taj trenutak, ne inzistirajte već samo podsjetite da ste tu za njega kad bude imao što za reći ili kad mu nešto padne na pamet o ovoj temi.

Ako vam adolescent kaže: JA TO RADIM SAMO PONEKAD VIKENDOM. NIJE TO SAD NEKA VELIKA STVAR.

Vi možete reći:

A) Drago mi je čuti da to ne radiš redovito. Činjenica je da korištenje bilo koje droge može biti štetno u tvojoj dobi jer se tvoj mozak još uvijek razvija.

JER

usprkos želji roditelja da njegovo dijete potpuno apstinira, važno je biti u stanju pronaći i istaknuti nešto pozitivno – da to nije nešto što je postala svakodnevna navika. Ovo pomaže djetetu da se ne osjeti kao loša osoba ili nečije razočarenje.

B) Čujem da misliš da to nije neka velika stvar.

JER

ponavljanje onog što je rekao je primjer aktivnog slušanja.

C) Što bi za tebe bila velika stvar?

JER

ovo potiče vaše dijete na promišljanje o budućnosti, koje su njegove granice kad je u pitanju korištenje droga i što bi bila „velika stvar“. Vama će to dati uvid u to što je njemu važno. Ako se korištenje nastavi i s vremenom progredira pa se neke od ovih granica prijeđu, tada ponovno možete načeti ovu temu.

D) Što je to što te drži da ne koristiš travu češće nego sada?

JER

ovo pitanje potiče vašeg adolescenta na razmišljanja koji su njegovi razlozi da ne puši češće marihuanu. To mu omogućuje da promisli kako bi ga konzumacija marihuane ometala kad bi je koristio češće.

Ako vam adolescent kaže: ZAR BI TI BILO DRAŽE DA PIJEM ALKOHOL? TRAVA JE MANJE ŠTETNA.

Vi možete reći:

A) Što se događa u tvom životu da te potiče da konzumiraš oboje?

JER

vas ovo pitanje lako može izbaciti iz takta. Ako vas to muči, možete mu uzvratiti pitanjem i tako dobiti na vremenu da smislite odgovor. Odgovor na ovo vaše pitanje može biti „ništa“ ili slično, ali čak i riječ „ništa“ može vam biti uvod za još jednu podržavajuću tvrdnju poput „Drago mi je čuti da se u tvom životu ne događa ništa zbog čega bi poželio piti ili pušiti. Isto tako znam da nije realno misliti kako ti nikada nitko neće tako nešto ponuditi.“

B) Iskreno, ne bih volio da radiš bilo što, što ti radi štetu – bilo da je to trava, cigarete, piće ili neodgovorno ponašanje. Zanima me zašto misliš da je trava sigurnija od alkohola?

JER

podsjećate svoje dijete da vam je duboko stalo do njegove dobrobiti i zdravlja i zato što vas iskreno zanima kako razmišlja. Ovo mu može pomoći da se lakše otvori.

Ako vam adolescent kaže: MARIHUANA JE BILJKA. TO JE PROIZVOD PRIRODE. KAKO BI MOGLA BITI ŠTETNA?

Vi možete reći:

A) Nisu sve biljke nužno zdrave ili dobre za naše tijelo. Neke su otrovne i štetne. Pomisli na heroin, kokain pa i bršljan.

JER

mu pomaže da ponovno razmisli o svom stajalištu.

B) Razumijem to i ne kažem da ćeš izgubiti kontrolu ili da će se tvoj život odmah iz korijena promijeniti. Samo bih volio da razmisliš o tome da kad je osoba napušena, njezine prosudbe nisu kao inače i da to može biti štetno.

JER

ova izjava pokazuje da ste razumni i da ga ne želite zastrašivati. Ona također preusmjerava vašeg adolescenta da uoči i razumije i štetnu stranu korištenja marihuane.

C) Neki ljudi koje poznajem redovito koriste alkohol ili travu kako bi otupili ili izbjegli osjećaje.

JER

ovo donosi osobnu perspektivu u razgovor i omogućuje vašem djetetu uvid u to da i vi vidite nepoželjne i loše učinke zlouporabe.

D) Više bih voljela da nađeš zdravije načine nošenja s teškim osjećajima, nego da za to koristiš drogu. Možemo li zajedno smisliti neke ideje?

JER

ovako pokazujete svoju zabrinutost i da vam je stalo te tražite dozvolu i potičete na suradnju kroz razmišljanje o alternativama.

Ako vam adolescent kaže: MA DAJ, PA NAPRAVIO SAM TO SAM O JEDNOM I NIKAD VIŠE.

Vi možete reći:

A) U redu. Zašto si to napravio samo jednom. Zbog čega si  se zaustavio ili si odlučio da to više ne ponoviš?

JER

ovakvo pitanje potiče vaše dijete da objasni razloge zbog kojih ne voli drogu. Možda će spomenuti da mu je samo jednom ponuđeno.

B) Hoćeš mi ispričati o tom iskustvu? Iskreno sam znatiželjna čuti kako je to. Kako si se osjećao?

JER

ovo je primjer otvorenog pitanja koje može otkriti zašto mu se je dopalo ili nije dopalo biti napušen.

Ako vam adolescent kaže: NISAM ZNAO ŠTO BIH REKAO KAD SU MI NUDILI DA PROBAM.

Vi možete reći:

Ajmo skupa razmisliti što možeš reći drugi put kad te ponude da ih odbiješ, a da ti ne bude neugodno.

JER

umjesto da mu dajete gotove rečenice što da kažu ili naprave kad budu u neugodnoj situaciji, vi ga pitajte. Ovo može biti efektnije. Pomognite mu da smisli načine kako će odbiti ponudu zbog svojih vlastitih razloga. Na primjer: „To nije moj đir“, ili „Sutra imam važnu utakmicu i ne želim biti grogi.“

Ako vam adolescent kaže: PA I TI SI PUŠIO KAD SI BIO MLAD.

Vi možete reći:

A) Neću se pretvarati da nisam i to je upravo razlog zašto želim razgovarati s tobom. Želim ti reći da kad sam ja pušio, nisam razmišljao jasno i samo me je čista sreća spasila da ne upadnem u neku nevolju.

JER

možete istaknuti neke loše stvari koje su se dogodile vama ili vašim prijateljima, za koje želite da radije nisu.

B) Logično je da pomisliš: Pa i ti si i ništa ti se strašno nije dogodilo. Samo želim da razumiješ da je to bila čisto stvar iskušavanja sreće. I ti sada isto iskušavaš svoju sreću. Puno loših stvari ti se ne dogodi zato što si sposoban jasno misliti. Kad si napušen ta sposobnost ti je jako ugrožena.

JER

ovime ne dajete samo informaciju nego podsjećate i da marihuana utječe na njegovu prosudbu.

Ako NISTE pušili marihuanu u svojoj mladosti, možete reći:

„Možeš i ne moraš vjerovati, ali ja nisam nikada ni probao travu. Nisam imao ni gdje, a to bi mi sigurno smetalo o onome što sam volio raditi.

JER

tako objašnjavate zašto vas marihuana nije zanimala. Vaši razlozi su mogli biti da niste željeli da vas ometa u aktivnostima u kojima ste uživali; da niste osjećali da se na taj način trebate uklopiti u društvo; da vas je odbijao taj miris; ili bilo koji drugi iskreni razlog zbog kojeg ste se držali dalje od marihuane

NEŠTO O AKTIVNOM SLUŠANJU…

Aktivno slušanje je vrlo učinkovita vještina koja se može naučiti i uvježbati. Evo nekoliko primjera kako je možete vježbati sa svojim adolescentom. (prema Miller, W. R. i Rollnick, S. (2012): “Motivational Interviewing: Helping People Change”)

POSTAVLJAJ OTVORENA PITANJA

Pitanja koja traže odgovore koji su više od samo “da” ili “ne”.

Na primjer: Reci mi više o…

ZADRŽI FOKUS NA POZITIVNO

Pronađi nešto pozitivno u datoj situaciji ma koliko se to činilo teško.

Na primjer: Hvala ti na iskrenosti. Cijenim to.

DAJ MU DO ZNANJA DA GA ČUJEŠ

Ponovi ono što si čuo da je rekao – bilo da su to izgovorene riječi ili osjećaj ispod toga.

Na primjer: Čujem da si prenapet i da te pušenje trave opušta. Jesam to dobro razumio?

SAŽMI ŠTO JE REKAO I PITAJ DA PROVJERIŠ

Pokaži da slušaš cijelo vrijeme i potiči ga da govori.

Na primjer: Jesam li sve čuo? Želiš nešto dodati?

TRAŽI DOZVOLU

Pitaj ga je li mu u redu da s njim porazgovaraš o onome što te brine i je li mu u redu da mu ponudiš i neku povratnu informaciju.

Na primjer: Je li u redu da te ovo pitam? Mogu li ti dati savjet?

PONUDI SUOSJEĆANJE

Pokaži da ga razumiješ i da ti je jasno.

Na primjer: Ono što čujem je da ti pušenje trave ublažava  tjeskobu. Iskreno mi je žao da se tako osjećaš, znam koliko to može biti teško. Možemo li smisliti i neke druge stvari koje ti mogu pomoći da se opustiš?

NA KRAJU, NE ZABORAVITE!

Roditelji imaju snažan utjecaj na život svog djeteta. Vaš stav prema životu i način na koji se nosite s dobrim i lošim stvarima koje vam se događaju, vašoj djeci nudi cijeli spektar prilika za naučiti kako biti čovjek, kako griješiti i kako donositi dobre odluke. Život nas svaki dan suočava s puno izazova. Jedan od njih je i kako se nositi s drogama.

IZVORI:

Bubbra, S. et al. (2008). Families Care: Helping Families Cope and Relate Effectively, Centre for Addiction and Mental Health.

Glavak Tkalić, Razum i Wertag (2019). Attitudes about Cannabis and Cannabis Use in Two Consecutive Studies among the General Population in Croatia, Suvremena psihologija, 22 (2019), 2; 241-254.

Nestmann, F., & Hurrelmann, K. (Eds.). (1994). Prevention and intervention in childhood and adolescence, 16.Social networks and social support in childhood and adolescence. Walter De Gruyter.

Petrović Ljubotina, K. (2010). Aktivnost koja nas poboljšava, Bilten za prevenciju ovisnosti i drugih poremećaja u ponašanju djece i mladih – RIZIK, VI. (11), pp 22-24

WEB STRANICE (pristupljeno 1. 6. 2020.)

https://www.heretohelp.bc.ca/

www.underagedrinkingsamsha.gov



Povratak na novosti