Održano predavanje „Što je to PTSP i kako se s njim nositi?“
Objavljeno, 10.4.2019.
Povodom dana obilježavanja Svjetskog dana zdravlja (7. travnja) Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije organizirao je za građanstvo 5. travnja 2019. g. u Kulturno Informativnom centru Gospić (KIC) predavanje pod nazivom „Što je to PTSP i kako se s njim nositi?“
Predavanje je održao Marko Kraljević, dr. med., spec. psihijatar koji već dvije godine radi u okviru Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije i pruža stručnu pomoć oboljelima od PTSP-a s područja Gospića i cijele Ličko-senjske županije, a i šire.
Svrha ovog predavanja bila je doprinos destigmatizaciji postraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a) te se je željelo naglasiti i osvijestiti da je u podlozi njegova nastajanja organska podloga. Drugim riječima, da je postraumatski stresni poremećaj bolest mozga koja se razvija kao reakcija na traumatska iskustva.
Posljedica izlaganja stresnim doživljajima, koji uključuju smrtnu opasnost, ozbiljne fizičke povrede ili prijetnju psihičkom ili fizičkom integritetu osobe te koja ta osoba doživljava krajnje traumatično.
U središtu traume je nametljivo sjećanje na središnji stresni (nasilni) događaj, poput slike i zvuka puščane vatre, vriskovi ili trenutačna tišina, ubod nožem, prasak puške, eksplozija mine, ranjavanje, udarac, liptanje krvi, zvukovi zrakoplova, zvukovi sirena.
Nasilna djela imaju pogubnije posljedice na žrtve od posljedica prirodnih katastrofa, jer žrtve nasilja ili nasilnih događaja imaju osjećaj da su namjerno odabrane kao cilj zlostavljanja. Za žrtve zlostavljanja društveni svijet postaje opasnim mjestom u kojem ljudi iz okoline predstavljaju prijetnju sigurnosti. U pamćenje žrtve urezuje se obrazac ljudske okrutnosti zbog koje napadnuta osoba sa strahom gleda sve što imalo nalikuje samom napadu koji je izazvao traumu.
Posljedice od PTSP-a su individualne, obiteljske i socijalne. Ako se pravovremeno i adekvatno ne liječi dolazi do osiromašenja života čovjeka u svim sferama. Osoba oboljela od PTSP-a oslabljeno djeluje u svim životnim okruženjima, slabi ili potpuno izostaje u socijalnom okruženju dok u obiteljskom, pogotovo između partnera sklad, ali i osnovno funkcioniranje stagnira ili potpuno propada.
Najčešći način samopomoći je posezanje za alkoholom, drogom, ili nekim drugim psihostimulansima, što onda cijelu sliku maskira i dodatno pogoršava.
PTSP može nastati od traume koja nije uvjetovana samo ratnim zbivanjima (prometne nesreće, gubitak voljene osobe, razvod,nemogućnost vraćanja kredita, gubitak doma, posla, velike prirodne katastrofe).
I u disfunkcionalnim obiteljima ima prostora za razvoj PTSP-a. Primjerice, ukoliko netko od roditelja zlorabi alkohol i takvim ponašanjem svoje najbliže stavlja u tešku životnu situaciju – za njih to iskustvo može imati obilježja traume. Drugi primjer su situacije gdje je prisutno obiteljsko nasilje pa je dijete koje ga osobno proživljava ili mu samo svjedoči također izloženo riziku od razvoja PTP-a.
Tu dolazi do transgeneracijskog prijenosa traume.
Poruka i cilj ove javnozdravstvene akcije je doprinos razumijevanju i jačanju svijesti što to znači imati PTSP, kako i gdje ga se može liječiti i da to liječenje ne možete započeti sami „ na svoj način“ nego da vas na tom putu mora voditi stručna i kompetentna osoba.
Povratak na novosti