ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
  • (t:) 053/574-452
    (f:) 053/574-453
  • Radno vrijeme
    7-15 sati

STRES NA RADNOM MJESTU I SINDROM SAGORIJEVANJA

Objavljeno, 24.10.2017.

STRES NA RADNOM MJESTU I SINDROM SAGORIJEVANJA

STRES NA RADNOM MJESTU I SINDROM SAGORIJEVANJA

Svjetski dan mentalnog zdravlja – 10. 10. 2017.

Mentalno, duševno ili psihičko zdravlje jedno je od osnovnih prava svake osobe te ključni resurs socijalnog i ekonomskog razvoja jedne zemlje. Duševni poremećaji predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Prema aktualnim podacima, Hrvatska zauzima treće mjesto u EU po broju suicida, a jedan od deset stanovnika Hrvatske ima poteškoća zbog depresivnosti.

Počevši od 1992. godine svakog 10. listopada obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja. Ovu inicijativu pokrenula je Svjetska federacija za mentalno zdravlje, a u tome joj od samog početka pruža podršku i Svjetska zdravstvena organizacija. Ova svjetska kampanja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja, usmjerava pažnju na probleme i poremećaje mentalnog zdravlja i ističe značaj njihove prevencije. Aktivnostima na ovaj dan skreće se pozornost na činjenicu da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja jer njegov izostanak uvijek znači patnju, gubitak ljudskog potencijala te disfunkciju pojedinca na svakom području života.

Kao tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja 2017. g. odabrana je „Mentalno zdravlje na radnom mjestu“.

Važno je naročito naglasiti one aspekte radnog mjesta i radnog procesa koji doprinose promicanju mentalnog zdravlja. Identificirano je osam područja na kojima se može djelovati:

  1. jačanje svijesti radnika o pitanjima mentalnog zdravlja
  2. Identifikacija zajedničkih ciljeva i pozitivnih aspekata radnog procsea
  3. Stvaranje ravnoteže između azhtejva posla i radnih vještina
  4. Unapređivanje socijalnih vještina
  5. Razvoj  potocianje psiosocijalne kliime nar adnom mjestu
  6. Dostupnost savjetovanja
  7. Jačanje radnih kapaciteta
  8. Stragegije rane rehablitiacije

Još jedno bitno područje je nezaposlenost, naročito kod mladih. Ovdje je važno usmjeriti se na povećanje prilika za zapošljavanje, kao što je na primjer programi za otvaranje novih radnih mjesta, prekvalifikacije, unapređivanje socijalnih vještina koje mogu pomoći u pronalaženju posla. Gospodarska kriza je dodatno pojačala okolnosti koje pogoduju burnoutu: nesigurnost za vlastito radno mjesto, radne sredine gdje su radnici prisiljeni na duže radno vrijeme, udvostručenje smjena…

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ističu depresiju kao jednu od vodećih uzroka bolesti i invaliditeta u svijetu. (LINK NA INFOGRAFIKU HZJZ-A O DEPRESIJI KOJA JE PREDSTAVLJENA NA OVOGODIŠNJI DAN ZDRAVLJA) Ne smijemo zaboraviti da je depresivnost poremećaj koji za sobom nerijetko povlači i pad produktivnosti i može, u težim slučajevima, ići sve do potpune nesposobnosti za rad.

Sindrom sagorijevanja ili „burnout”

Smatra se da je i do 10% zaposlenih osoba danas u određenoj mjeri izloženo sindromu sagorijevanja. Slikovito govoreći možemo kazati da je to stanje u kojem radnik …

  • postaje kronično iscrpljen,
  • prepušta se cinizmu i gubi doživljaj zadovoljstva koji je prije imao na svom radnom mjestu;
  • počinje osjećati da uopće više nije uspješan u svom poslu.

Naziv „burnout“ je skovao je američki psiholog H. Freudenberger 1970-ih godina kako bi opisao stanje radnika koji uslijed stresa na poslu završe iscrpljeni, ravnodušni, uz potpuni krah mehanizama prilagodbe. Sukladno tome, danas se burnout ili sagorijevanje na poslu definira kao stanje emocionalne, mentalne i tjelesne iscrpljenosti uzrokovano pretjeranim ili kumuliranim stresom.

Specifični simptomi burnout-a su:

  • Negativan i kritički stav prema poslu
  • Snažan otpor već na samu pomisao da moramo ići na posao, odnosno snažna želja da što prije otiđemo s posla
  • Vrlo niska razina energije i nedostatak interesa za posao
  • Problemi sa spavanjem
  • Teškoće koncentracije, pad kreativnosti
  • Učestali izostanci s posla
  • Osjećaj praznine
  • Tjelesne tegobe poput glavobolje, bolova u križima, čestih pobolijevanja
  • Pojačana razdražljivost na postupke kolega ili klijenata
  • Pomisao da posao koji radimo nema smisla
  • Emocionalno povlačenje od kolega ili klijenata
  • Osjećaj da se ne prepoznaje naš trud
  • Okrivljavanje drugih za naše pogreške u poslu
  • Maštanje o otkazu i drugom radnom mjestu

 

Koja je razlika između depresije i burnouta?

Dio simptoma burnout-a preklapa se sa simptomima depresivnog poremećaja – to su osjećaj iscrpljenosti, sniženo raspoloženje te smanjena učinkovitost. Zbog sličnosti simptoma kod nekih osoba može biti postavljena dijagnoza burnout-a, a da zapravo boluju od depresije. Zbog toga treba biti na oprezu i ne brzati s dijagnozom kako bi se odredio primjeren smjer liječenja. Npr., kad bi osobi preporučili odmor i kratkotrajno bolovanje, to bi pomoglo u oporavku osobe s burnoutom, a kod osobe koja boluje od depresije bi izostalo adekvatno psihoterapijsko i psihofarmakološko liječenje. Važno je upamtiti da se neki simptomi burnouta razlikuju od onih u depresiji: kod burnout-a je prisutno otuđenje od posla, a u depresiji se negativne misli i osjećaji javljaju u svim sferama života.

Tipični simptomi depresije koje ne nalazimo u burnoutu su: nisko samopouzdanje i samopoštovanje, beznađe te razmišljanje o i pokušaj suicida.

Koja je razlika između stresa i burnout-a?

Stres traje kraće i često ga uzrokuje osjećaj da smo izgubili kontrolu na poslom – možemo ga osjećati nekoliko dana za redom naročito ako radimo na nekom većem projektu s vrlo kratkim rokovima. Kad je posao završen, stres popušta ili potpuno nestaje

Burnout  je javlja kroz duže vrijeme i tada osjećamo da je to što radimo besmisleno, kad ne vidimo vezu između onog što trenutno radimo i onog što bismo željeli raditi, kad se stvari počnu mijenjati na gore (poput gubitka šefa koji daje podršku, ili se radno opterećenje pojača iznad točke izdržljivosti). S vremenom postajemo cinični, iscrpljeni i pada nam radna učinkovitost.

O UZROCIMA

Izgaranje na radnom mjestu direktna je posljedica reakcije organizma na radno opterećenje ali strah od gubitka posla ili egzistencijalna neizvjesnost mogu pogoršati simptome. Primarni uzrok burnouta je stres, a okidač mogu biti uznemirujući životni događaji koji narušavaju psihičke funkcije čovjeka i dovode ga u stanje pojačane osjetljivosti i slabosti. S takvim osobama više se i ne može komunicirati da se pritom ne dogodi neki ispad ili konfliktna situacija  – kod osoba pogođenih tim sindromom, osim smetnji ponašanja poput preosjetljivosti, sklonosti konfliktima, pretjerane opreznosti ili izoliranja od radne sredine, javljaju se i različiti subjektivni simptomi – poremećaji spavanja, apetita, pad seksualnosti, osjećaj krivnje, straha, stalni umor i loše raspoloženje…

 

 

SIMPTOMI BURNOUT-aPOSLJEDICE  BURNOUT-a
 1. iscrpljenost, smanjena radna efikasnost
 2. bezličan odnos s kolegama
3. zamor, malaksalost, glavobolja, bol u leđima, želučane tegobe
 4. nesanica, često buđenje
 5. razdražljivost, nervoza,  eksplozivnost
 6. zatvorenost, tuga, pesimizam, osjećaj beznađa i gubitka
·         Dramatičan pad produktivnosti

·         Negativan utjecaj na radni tim ili organizaciju

·         Pad kreativnosti

·         Česta bolovanja

·         Narušeni odnosi s kolegama ali i s prijateljima i obitelji

·         Nesanica

·         Pad imuniteta i pojačana podložnost bolestima

·         Depresija

·         Zlouporaba cigareta, alkohola, droga, lijekova

JESTE LI NA PUTU DA „IZGORITE”?

SVAKI dan vam je loš dan?

Neprestano ste iscrpljeni?

Većinu dana obavljate zadatke koji su vam zatupljujući ili vas preplavljuju?

Osjećate kao da što god učinite, ništa ne mijenja ili to nitko ne cijeni?

Čini vam se kao da je vaša briga za posao ili dom čisto gubljenje energije?

FAZE RAZVOJA BURNOUT-A

SAMOPOMOĆ – korisno je:

·         sagledati stresne situacije i procijeniti je li ih moguće izbjeći ubuduće,

·         razvijati samokontrolu i odgovornost,

·         uzimanje češćih i kraćih odmora,

·         optimistički pogled na svijet,

·         postavljanje jasnih prioriteta i realnih i ostvarivih ciljeva

 

Ako to ne pomaže, preporučuje se psihoterapija.

  

NE ZABORAVITE!

Burnout se razvija postupno

Signali i simptomi su na početku suptilni, ali se s vremenom pogoršavaju.

Korisno je o ranim simptomima razmišljati kao upozorenjima da nešto nije u redu i da to treba „staviti na dnevni red” što prije

Ako na vrijeme obratimo pažnju i poduzmemo nešto da smanjimo stres, možemo prevenirati veliki slom, ali ako  ignoriramo upozorenja, vrlo je izvjesno  da ćemo s vremenom sagorjeti.

 

 



Povratak na novosti