SUOČAVANJE SA STRAHOM OD IZLOŽENOSTI KORONAVIRUSU
Objavljeno, 14.12.2020.
Nitko nije imun, ali zdravstveni radnici su svakodnevno najizloženiji. Puno je razloga za strah, to je emocija koja nas inače štiti, no strah nam nekada i nije koristan. Kad ste prisiljeni stalno se izlagati, važno je spriječiti mogućnost da nas strah blokira. Najbolji način suočavanja sa strahom je preciznije utvrditi i proraditi što je to što nas plaši i zašto.
Ako se bojite da ćete se i sami razboljeti, više je razloga zašto vas to može plašiti. Je li u pitanju neizvjesnost kako bi bolest mogla utjecati na vas? Ili je više povezano s time što biste izostali s posla pa zbog toga osjećali krivnju? Imate li u obitelji nekoga tko ovisi o vama pa bi vas bolest onemogućila da se skrbite o tom članu obitelji? Briga je puno i sve su one vrlo važne. Kad zađete malo dublje u analizu onoga što vas plaši, onda možete početi i planirati što sve možete učiniti u slučaju se vaši strahovi obistine. Na primjer, ako se razbolite i niste više u stanju kuhati obroke za svoju djecu, kako ćete osigurati alternativu za to? Možda se možete obratiti nekome od susjeda ili prijatelja i provjeriti bi li bili voljni donositi vam obroke koje su pripremili za vas. Ili biste mogli unaprijed pripremiti više obroka pa ih pohraniti u zamrzivač, za svaki slučaj. Od ovoga vaš strah sasvim sigurno neće nestati, ali će pomoći da se otpusti barem dio tjeskobe – moći ćete pomaknuti svoj mentalni fokus sa „Što ako mi se dogodi?!“ na „Ovo bi se moglo dogoditi, ali bit će sve u redu.“.
Ako vaš strah više izvire iz pomisli da biste mogli prenijeti zarazu svojim prijateljima, obitelji ili drugima, razmislite što možete učiniti da to spriječite. Kako se čuvate dok ste na poslu? Ostajete li doma kad god je to moguće i nosite li masku kad ste vani i među ljudima? Najvjerojatnije već činite sve što je u vašoj moći da budete sigurni – i vi i drugi oko vas. Možda postoje još neke stvari koje možete napraviti da biste dodatno smanjili svoj doživljaj stresa u vezi toga. Vjerojatno već imate dobre higijenske navike i rutinu kad dođete kući s posla (ili čak i prije nego što napustite radno mjesto) – prije nego dođete u kontakt s ljudima s kojima živite. Ako imate više sanitarnih čvorova u kući, možda jednoga možete rezervirati samo za vašu uporabu i tako osigurati da se ne kontaminira ostatak prostora u kojem živi vaša obitelj. Ako pak radite u COVID jedinici ili na mjestu slične razine visokog rizika, možda ćete se odvojiti u posebni dio stana i tako se izolirati na neko vrijeme. Ako nemate posebnu spavaću sobu, možda ćete prenamijeniti neki prostor koji se lako može odvojiti od ostalih – u potkrovlju ili u dječjoj sobi. Rizik nije nikada ravan nuli i s tom se je činjenicom teško suočiti – ali podsjetite se samo na to koliko mjera predostrožnosti ste već poduzeli i koliko je to već smanjilo rizik od širenja zaraze.
Općenito, jedan od najboljih načina suočavanja s neizvjesnošću je fokusirati se na ono nad čime imate kontrolu. Osigurajte se tako što ćete zadržati osjećaj kontrole nad drugim aspektima svog života – primjerice, sitnice kao što je održavanje spavaće sobe urednom, planiranje i priprema obroka pomoći će vam da se osjećate manje preplavljeno. Normalno je da ste sada uplašeni, ali vodite računa da prepoznate prelazi li to možda u stanje panike. Strah, tjeskoba i panika na prvu mogu izgledati slično, ali strah je reakcija na konkretnu ugrozu. Tjeskoba i panika su apstraktnije – možda će vam biti teže otkriti koji su specifični razlozi zbog kojih se osjećate nelagodno ili ste neprestano u strahu. Ako niste sigurni upućuju li vaši osjećaji na to da možda imate dubljih razloga za zabrinutost, ne bi bilo loše da si priuštite i razgovor s nekim stručnjakom za mentalno zdravlje. Ako vam se čini da vam je sve teže nositi se s pritiskom, razgovor sa stručnjakom vam može pomoći da otkrijete konkretnije i specifične strategije za suočavanje s brigama i strahovima koji vas trenutno muče.
Prilagođeno prema: mhanational.org
Povratak na novosti