ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
  • (t:) 053/574-452
    (f:) 053/574-453
  • Radno vrijeme
    7-15 sati

Svjetski dan borbe protiv alkoholizma

Objavljeno, 31.3.2022.

Svjetski dan borbe protiv alkoholizma

Alkoholizam je kod nas jedan od najvećih javnozdravstvenih problema. Tolerantan stav prema pijenju alkoholnih pića dio je naše kulture, dapače u nekim se dijelovima alkohol slavi i veliča. Premda najveći broj ljudi pije prigodno ili umjereno bez štetnih posljedica, kod jednog dijela njih pijenje prerasta u zlouporabu ili štetnu naviku, a potom i ovisnost.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije alkoholizam je bolest pojedinca koji prekomjerno i redovito pije alkoholna pića i zbog toga dovodi do oštećenja svog psihičkog ili fizičkog zdravlja. K tome, dovodi i do problema u ekonomskom i socijalnom funkcioniranju. Alkoholizam je najčešća bolest ovisnosti, a javlja se i kod muškaraca i žena u bilo kojoj životnoj dobi. Prema nekim izvorima, u našoj zemlji se godišnje liječi oko 9000 ljudi zbog zdravstvenih poremećaja uzrokovanih zlouoprabom alkohola.

Svjetski dan borbe protiv alkoholizma obilježava se 1. travnja i ove godine nam je dobra prilika da se podsjetimo na opasnosti djelovanja alkohola i naglasimo važnost prevencije njegova pijenja, posebice kad je riječ o mladima.

Posljednje istraživanje među adolescentima provedeno u studenome 2021. godine u Ličko-senjskoj županiji, koje je organizirao Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije u okviru preventivnog programa „Snažni, zdravi, sigurni i povezani“, pokazalo je trenutno stanje zastupljenosti konzumacije i neke navike pijenja kod učenika u našoj županiji. Rezultati pozivaju prije svega odrasle na osvješćivanje ovog problema, na potrebu za jačanjem opreza i budnosti te preventivno djelovanje. Naime, pokazalo se da je preko tri četvrtine ispitanih osnovnoškolaca (sedmi i osmi razredi) već probalo alkohol, dok je iskustvo s pijenjem alkoholnih pića imalo gotovo 92% srednjoškolaca. Može se reći kako nam brojke ukazuju da se i u našoj županiji odrastanjem povećava rizik od zlouporabe alkohola. Upozoravajući su također podaci o zastupljenosti ekscesivnog pijenja među mladima u našoj županiji – preko 46% ispitanika ima iskustvo uzastopnog ispijanja pet i više čaša alkoholnog pića u kratkom vremenskom razmaku s namjerom da se što prije dovede u pijano stanje. Pri tome je zabilježeno kako je 21 mladić iskazao kako to čini svaki dan, a jednom tjedno to čini 104 mladića i 83 djevojke! Iskustvo opijanja potvrdilo je gotovo 58% ispitanih. Očekivano, oni koji piju alkohol to obično čine u skupini prijatelja (36%). Međutim, iznenađuje da gotovo 16% mladih alkohol piju sami. Među njih 66 koji su odgovorili da alkohol piju s nekim drugim, 49 ih je odgovorilo da to čine s jednim ili oba roditelja! Alkohol najčešće nabavljaju u trgovini (19,25%), kafiću (16,92%) i u disco clubu (14,12%). Među najčešćim mjestima gdje alkohol piju prednjače partiji i tulumi/kućne zabave, a za njima slijede kafić, disco club, pa vlastita kuća ili kuća prijatelja te park, igralište ili na ulici. Najmanje alkohol konzumiraju u krugu škole i ispred trgovine/kioska.

Činjenica da alkohol i nikotin spadaju u takozvane legalne droge još je jedan element koji doprinosi tome da se u našem društvu njihova konzumacija olako prihvaća te da se tolerira i djeci i mladima. Stoga je važno jasno kazati da su i cigarete i alkohol za mlađe od 18 godina zapravo u istom rangu kao i heroin, kokain ili primjerice ecstasy – oni su ilegalne droge. Zakoni Republike Hrvatske propisuju da se mlađima od 18 godina ne smiju prodavati cigarete i alkoholna pića, niti im se ona smiju posluživati. Ova zabrana utemeljena je na znanstveno utvrđenim dokazima. Naime, pijenje alkohola kod mladih prije petnaeste godine starosti višestruko povećava rizik od razvoja ovisnosti o alkoholu (čak do četiri puta brže nego ako osoba prvi put počne konzumirati alkohol s 18 godina).

Podsjetimo, k tome, i na podatak da su, prema nekim izvorima, trećina svih alkoholiziranih sudionika u prometu upravo mladi u dobi do 25 godina starosti.

Alkohol je iznimno opasna droga za mozak mlade osobe u razvoju i može izazvati trajne posljedice ako se uzima u ranoj dobi. Konzumiranje alkohola otežava spoznajni i emocionalni razvoj mladih, što se u kasnijoj dobi uglavnom teško ili nikako ne može nadoknaditi.On i kod odraslih nepovoljno djeluje na sposobnost opažanja realiteta i na sposobnost donošenja odluka. Kad su u pitanju djeca i mladi, to je još opasnije, zato jer se kod njih još nisu razvile sve kognitivne vještine i sposobnosti. Među te sposobnosti spadaju i sposobnost rješavanja problema i donošenja ispravnih odluka.

Mladi alkohol piju jer se žele osjećati odraslijima nego što jesu (stoga imitiraju odrasle koji piju), a ponekad misle da će se tako lakše uklopiti u društvo vršnjaka. Ponekad piju jer misle da će pijani lakše riješiti neke svoje probleme ili da će smanjiti unutarnju napetost ili nervozu koju osjećaju te da će biti hrabriji, budući da alkohol ima djelovanje slično lijekovima za snižavanje tjeskobe. A ponekad piju jer im je samo dosadno i željni su zabave pa se uz alkohol lakše opuste i „kočnice“ im prije popuste.

Rani početak pijenja alkohola, kao što je već istaknuto, višestruko povećava rizik od ubrzanog razvoja ovisnosti i učestalog opijanja, a time ubrzano raste i opasnost od popuštanja u školi čime se pridonosi gubitku prilika za kasnije pronalaženje boljeg posla. Nadalje, za mlade pod utjecajem alkohola se povećava opasnost od izloženosti nasilju i ozljedama pa i smrtnim ishodima zbog sukoba u pijanom stanju ili sudjelovanja u prometnim nesrećama izazvanih vožnjom pod djelovanjem alkohola. Ne zaboravimo i da se sve osobe, pa tako i mlade, u pijanom stanju teže mogu zaštititi od krađe ili, pak, mogu postati lake mete seksualnim predatorima, a i sami mogu doći u situacije da imaju problema sa zakonom.

Možemo zaključiti da prestati piti alkohol nije jednostavno, ni lako. Riječ je o dugotrajnom procesu koji je moguće uspješno okončati, a mnogi izliječeni alkoholičari mogu posvjedočiti da je sve lakše ako se pri rehabilitaciji dobije konkretna pomoć i podrška Kluba. Na tom putu je također važan element destigmatizacija – kakav stav će šira društvena zajednica imati prema ovisnicima. Umjesto osuđivanja bolesti, korisnije za svih će biti ako se prema osobama ovisnim o alkoholu iskaže podrška za svaki postignuti pozitivan pomak u borbi protiv vlastite ovisnosti tako da u konačnici budu ponosni što su članom kluba liječenih alkoholičara, umjesto da zbog toga osjećaju nelagodu ili se srame.



Povratak na novosti
Skip to content