Svjetski dan prevencije samoubojstva – STVARAJMO NADU DJELOVANJEM
Objavljeno, 8.9.2021.
Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna, na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (eng. IASP) s ciljem povećanja svjesnosti o tom ozbiljnom javnozdravstvenom problemu. S njihovih stranica prenosimo vam nekoliko značajnih podataka o ovoj pojavi kao i smjernice kako postupati prema osobama koje pate i u riziku su od samoubojstva.
Samoubojstvo je globalno prisutan problem koji poprima obilježja „tihe epidemije“. Razlog leži u tome što je ovo tema koja je stoljećima predstavljala tabu i bila stigmatizirana. Stoga se ni svijest društva o ovom problemu nije dovoljno razvila. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u prosjeku si dnevno život oduzme do 3000 osoba. Na svako izvršeno samoubojstvo dolazi najmanje 20 pokušaja. Procjenjuje se da svake godine više od 700 000 umre zbog samoubojstva. Iz toga proizlazi da je jedna na svakih 100 smrti u svijetu posljedica samoubojstva. U našoj zemlji ovu evidenciju vodi Ministarstvo unutarnjih poslova. U 2020. godini u Hrvatskoj je sebi život oduzelo 566 osoba (117 žena te 449 muškaraca). Svi ovi podaci su još više poražavajući kad osvijestimo da je od svih uzroka preranih smrti samoubojstvo najpreventabilniji. Istraživanja pokazuju kako otprilike 80 % žrtava prethodno “najavi” suicid ili iskaže namjeru te pokazuje znakove suicidalnosti prije samog čina (Kozarić-Kovačić i dr., 2002)*.
Upravo zato još od 2003. godine Svjetska zdravstvena organizacija prihvatila je inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava da se obilježavanjem ovog dana dodatno naglašava potreba za aktivnijim utjecanjem na smanjivanje broja smrti uzrokovanih samoubojstvom. Svrha ove inicijative je širenje znanja o problemu samoubojstava, podržavanje istraživanja, prosljeđivanje informacija, smanjenje stigme te poticanje na spoznaju da se samoubojstvo može spriječiti. Pritom se nastoji uključiti vlade širom svijeta kao i druge partnere kako bi doveli do toga da samoubojstvo više ne bude stigmatizirano, kriminalizirano ili penalizirano.
Iza statističkih podataka su pojedinačne priče onih koji su zbog različitih razloga doveli u pitanje vrijednost vlastitih života. Svaki gubitak života je tragičan i svaki suicid ima poražavjuće posljedice na okolinu pojedinca, jer je svaki od njih dio zajednice. Dio njih je dobro povezan sa zajednicom, svojom obitelji, prijateljima, kolegama na poslu ili u školi. Drugi dio njih može biti manje povezan i umrežen, a neki mogu biti vrlo izolirani. Bez obzira na okolnosti, zajednice imaju važnu ulogu u pružanju podrške onima koji su ranjivi.
Ovogodišnji slogan “Stvarajmo nadu djelovanjem” je podsjetnik da postoje alternative i usmjeren je na poticanje uvjerenja svakoga od nas da naša djela, ma kako mala bila, mogu donijeti nadu onima koji pate. Prevencija samoubojstva je često moguća i vi možete biti ključna osoba u tome. Upravo svojim djelovanjem možete nekom pomoći da vidi svijetlu točku u svojim najmračnijim trenucima – kao član zajednice, kao dijete, kao roditelj, kao prijatelj, kao kolega ili kao susjed. Svatko od nas ima ulogu u pružanju podrške onima koji prolaze kroz suicidalnu krizu ili onima koji su zbog samoubojstva izgubili dragu osobu. Ljudi koji su proživjeli pokušaj samoubojstva imaju puno toga što bi nas mogli naučiti o tome kako su riječi i djela drugih važni. Nerijetko govore o tome da su bili došli do točke u kojoj nisu mogli vidjeti drugi izlaz iz svoje patnje osim da prekinu vlastiti život. Govoreći o trenucima koji dovode do toga opisuju da zapravo nisu željeli umrijeti, već su umjesto toga htjeli da netko intervenira i zaustavi ih. Mnogi kažu da su aktivno tražili nekoga tko bi osjetio njihov očaj i pitao jesu li u redu.
Promišljanja o samoubojstvu su složena i ono je vrlo kompleksan čin. Ne postoji jedinstvena teorija kojom ga možemo objasniti, niti univerzalna formula ili pristup kojim ga se može spriječiti. Ono što znamo jest da postoje određeni čimbenici i životni događaji koji nekoga mogu učiniti ranjivim i sklonijim samoubojstvu, kao i da teškoće mentalnog zdravlja poput tjeskobe i depresije mogu tome doprinijeti. Veća je vjerojatnost da će suicid počiniti osobe starije životne dobi, samci, usamljeni, nezaposleni, osobe koje u proživjele traumatska iskustva kao što su psihofizičko i seksualno zlostavljanje, ako trenutno proživljavaju krizna stanja (razvod, preseljenje obitelji, zasnivanje nove obitelji, gubitak bliske osobe, gubitak posla itd.), osobe koje boluju od kroničnih bolesti i trpe kronične boli.
Što nam je činiti? Život je dragocjen i ponekad neizvjestan. Povezivanje s osobama koje su pogođene samoubojstvom bliske osobe ili s osobama koje imaju iskustvo suicidalnog ponašanja ključno je u prevenciji samoubojstava. Pročitajte činjenice o suicidu povodom Međunarodnog dana prevencije suicida i naučite nešto novo, podijelite ih drugima te nam pomognite u osvještavanju društva o ovom globalnom problemu, kao i njegovoj prevenciji.
GDJE POTRAŽITI POMOĆ
Važno je zapamtiti kako svako samoozljeđivanje, prijetnju ili pokušaj suicida treba shvatiti ozbiljno! Ako uočite da osoba iskazuje namjeru ozlijediti se ili oduzeti si život, pružite joj prvu psihološku pomoć, informirajte njezine bližnje o tome što ste zapazili i što žurnije ju uputite stručnjaku za mentalno zdravlje.
Odgovarajuća stručna pomoć i podrška je dostupna. U sklopu Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida čiji je telefon 01 2376 470 otvoren od 0 do 24 sata svaki dan.
Za krizne slučajeve možete posjetiti najbližu hitnu službu psihijatrijske klinike.
Potražiti pomoć je znak zrelosti i snage!
Budimo dijelom društva tolerancije i omogućimo osobama pod rizikom i njihovim obiteljima da bez straha od osude potraže pomoć.
Povratak na novosti