Tim prevencije ovisnosti, izvanbolničkog liječenja i zaštite mentalnog zdravlja

Do 2004. godine Ličko-senjska županija je bila jedna od dvije županije u RH koje nisu imale svoj centar za izvanbolničko liječenje i prevenciju ovisnosti. Do tada postojeći centri za izvanbolničko liječenje i prevenciju ovisnosti, osnovani u 18 županija, bili su financirani od lokalne samouprave, a koordinaciju njihovih aktivnosti obavljao je Hrvatski zavod za prevenciju ovisnosti. Ovo je izmijenjeno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 121/2003.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju zlouporabe opojnih droga (NN 163/2003.), kojima je određeno da sustav za prevenciju ovisnosti i izvanbolničko liječenje ovisnika postane dio sustava Zavoda za javno zdravstvo, a da funkcije Hrvatskog zavoda za prevenciju ovisnosti preuzme Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u lipnju 2004. godine odredio broj i sastav timova koji će u pojedinim županijama obavljati poslove izvanbolničkog liječenja i prevencije ovisnosti. Ličko-senjskoj županiji, obzirom na broj osiguranika, određeno je djelovanje pola tima koji bi se sastojao od psihijatra, psihologa i medicinske sestre ili tehničara.

Odjel za izvanbolničko liječenje i prevenciju ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Ličko-senjske županije počeo je s radom u studenom 2004. godine s dva djelatnika u ugovornom radnom odnosu, na pola radnog vremena, i jednom medicinskom sestrom zaposlenom u Zavodu s punim radnim vremenom. Tako je Odjel radio do odobrenja sastava tima od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi početkom veljače 2005. godine. Od ožujka 2005. godine dvoje djelatnika zaposleno je u stalnom radnom odnosu (medicinska sestra i psiholog) i jedan djelatnik u ugovornom radnom odnosu (psihijatar). Početkom srpnja 2008. godine u Službu dolazi u stalni radni odnos i psihijatar tako da je sada Služba u cijelosti kadrovski ekipirana, onako kako je to i predviđeno normativima prilikom osnivanja Službe.
Prije početka rada Odjela, u listopadu 2004., psihijatar kojeg je Zavod angažirao za rad na ugovoru o djelu, napravio je temeljni plan rada Odjela za izvanbolničko liječenje i prevenciju ovisnosti.

Na ugovor o djelu angažirani djelatnici krenuli su u studenom 2004. godine s predradnjama koje su trebale omogućiti normalno funkcioniranje Odjela kad on bude odobren od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Obavljen je dio predradnji koje su bile potrebne da Odjel zaživi i od samog početka počne s poslovima koji su mu određeni od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ali i s onim poslovima koji su prema našim razmišljanjima neophodni da bi se postigli zacrtani ciljevi kako u liječenju i prevenciji ovisnosti u našoj županiji tako i uopće u poboljšanju zdravlja stanovnika naše županije. Osnovu za planiranje djelatnosti pružili su nam podaci iz „Slike zdravlja u Ličko-senjskoj županiji“, Gospić, rujan 2004. i podaci istraživanja „Analiza rizičnih ponašanja mladih Ličko-senjske županije iz 2003. godine, koje je uz pomoć vanjskih suradnika provela udruga „Zajedno” iz Senja.

Prilikom osnivanja Službe razvijena je intenzivna promidžbena aktivnost sa svrhom obavještavanja (upoznavanja) institucija i javnosti naše županije o postojanju Službe, njenim zadaćama i svrsi njena osnivanja. Tu promidžbenu aktivnost potrebno je nastaviti i dalje jer se povremeno u radu i kontaktima pokazuje da i nakon četiri godine postojanja i djelovanja Službe još uvijek ima onih koje bi trebalo obavijestiti o postojanju i djelovanju Službe.

Tijekom svih ovih godina od osnivanja Službe, Odjel je provodio primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju ovisnosti. Primarna prevencija obavljana je u dogovoru s Odjelom školske medicine Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije te suradnjom s osobljem unutar sustava školskih programa prevencije ovisnosti. U provođenju primarne prevencije Odjel je obuhvatio cijelu učeničku populaciju, od prvašića do maturanata. Narednih godina, uz sve ostale aktivnosti, plan Odjela je intenzivirati primarnu prevenciju i proširiti suradnju s liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kako bi se poboljšala rana detekcija ovisnika. Posebno se to odnosi na prevenciju ovisnosti o tzv. legalnim drogama (duhanski proizvodi, alkohol).

Naglasak na prevenciji ovisnosti o legalnim drogama ciljano je odabran u odnosu na sliku zdravlja u županiji i na ulogu koju konzumiranje legalnih droga ima u tome, ali i na ulogu koju konzumiranje legalnih droga ima u poticanju konzumiranja ilegalnih droga. Također je cilj preventivnim djelovanjem obuhvatiti što veći broj odraslih, posebice roditelje, jer su u prevenciji ovisnosti izuzetno važni primjer i stavovi koje mladi steknu u roditeljskom domu.

Sekundarna i tercijarna prevencija i izvanbolničko liječenje bili su dio aktivnosti Odjela unutar prostora u Zavodu za javno zdravstvo i u suradnji s drugim ustanovama u Ličko-senjskoj županiji i izvan nje.

Podosta je mistificiranja kad se govori o ovisnostima. Obično se i isključivo pod ovisnostima podrazumijeva konzumiranje ilegalnih droga, a konzumiranje legalnih droga u svakodnevnom govoru ne povezuje se s ovisnošću. Kad govorimo o ovisnostima, najprije moramo pojasniti što su droge. Droga je svaka u prirodi nastala ili umjetno (kemijskim i/ili fizikalnim postupkom) proizvedena tvar koja unesena u organizam može uzrokovati promjene psihičkog ili fizičkog stanja osobe. Na drogu se nakon nekog vremena stvara navika, odnosno stvara ovisnost. Droga postaje potrebom, umjetno stvorenom potrebom, a konzument potrebu za uzimanjem droge inkorporira u svoje svakodnevno ponašanje, kao što su u ponašanje inkorporirane i sve druge, bilo prirodne, bilo naučene, odnosno umjetno stvorene potrebe. Tijekom uzimanja droga razvija se tolerancija, što znači da osoba koja konzumira drogu gotovo prilikom svakog novog uzimanja može i ima potrebu uzeti još više droge, a učinci koje osjeti slabiji su ili slični onima kod ranijih uzimanja manjih količina droge. U svakodnevnom govoru, posebice kad se govori o konzumiranju alkoholnih pića, to se naziva „dobrom baždarenošću“. „Baždarenost“ ide do određene granice nakon koje povećanje doze dovodi do predoziranja, ponekad sa smrtnim ishodom za osobu koja se predozirala.

Motivi za početak konzumiranja bilo koje droge, bez obzira bile one legalne ili ilegalne uvijek su isti: znatiželja i dosada, utjecaj vršnjaka odnosno grupe (pomodnost, pripadanje grupi), nesigurnost i nezadovoljstvo bilo koje vrste, bježanje od problema, traganje za smislom življenja, osamostaljivanje, podizanje uzbuđenja na zabavama, ostali ili samo odrasli kao uzor. Kako droge uz povremeno vidljive neugodne nuspojave i prikriveno stalno štetno djelovanje kod konzumenta izazivaju zadovoljstvo, jedan broj osoba koje uzmu droge zbog bilo kojeg od gore navedenih motiva ponavlja konzumiranje i postaje ovisnicima.

U Ličko-senjskoj županiji je najviše ovisnika o tzv. legalnim drogama, odnosno o duhanu i alkoholu. Konzumiranje alkoholnih pića i duhanskih proizvoda izuzetno je rašireno u Ličko-senjskoj županiji, a broj konzumenata i dalje raste, tako da se u konzumiranju legalnih droga Ličko-senjska županija nalazi u vrhu hrvatskih županija. Karakteristično je također da se dob početka konzumiranja legalnih droga pomiče sve niže, tako da već u četvrtom razredu osnovne škole s ovim drogama (duhan, alkohol) eksperimentira već oko 40% posto učenika.

Jasno je da svi oni ne postanu ovisnicima. Jedan dio to ipak postane, tako da imamo alarmantan broj pušača u dobi od 14 do 19 godina: 10,4% osnovnoškolaca i 39,3% srednjoškolaca kontinuirano se truje kancerogenim tvarima iz legalnih i lako dostupnih duhanskih proizvoda. Isto tako postoji i alarmantan broj povremenih i redovitih korisnika legalnih i lako dostupnih alkoholnih pića :

• Pivo: 27,3% u OŠ i 49,5% u SŠ;
• Vino: 14,2% u OŠ i 35% u SŠ;
• Žestoka alkoholna pića: 8,4% u OŠ i 34,8% u SŠ.
  (sve podaci iz studije udruge “Zajedno” i suradnika, provedene 2003. godine).

Prema drugim podacima slična je situacija i kod odraslih stanovnika Ličko-senjske županije. Sve ovo dugoročno rezultira lošim zdravljem tako da od 2000. godine Ličko-senjska županija prednjači u Republici Hrvatskoj po broju dijagnosticiranih karcinoma pluća, broju moždanih i srčanih udara te ima visok mortalitet u prometnim nesrećama.

Što se tiče ovisnosti o ilegalnim drogama tu je situacija naizgled povoljnija. Ne smije se zaboraviti da se i u anonimnim anketama konzumiranje legalnih droga lakše priznaje nego konzumiranje ilegalnih droga. Najvjerovatnije je broj onih koji eksperimentiraju s ilegalnim drogama nešto veći nego broj onih koji priznaju da konzumiraju te droge. Naročito se to odnosi na tzv. teške droge. Obično se kaže da se stvaran broj konzumenata ilegalnih droga dobije tako da se broj policijski otkrivenih ili u zdravstvenim ustanovama evidentiranih ovisnika množi s tri ili s pet. Ono što dodatno tjera na zabrinutost, kad se radi o predviđanju broja ovisnika o ilegalnim drogama u budućnosti, jest već gore spomenut postotak mladih koji rano počinju konzumirati legalne droge. Najbolji statistički prediktor eventualne buduće ovisnosti o teškim drogama jeste ranija dob početka konzumiranja duhanskih proizvoda. Što ranije netko počne konzumirati duhanske proizvode, to je veća vjerojatnost da će jednog dana biti na teškim drogama. Jasno, ne postanu ovisnici o teškim drogama svi koji ranije krenu s konzumiranjem duhanskih proizvoda. Rani konzumenti duhanskih proizvoda jednostavno su rizičnija skupina kad se radi o mogućem budućem konzumiranju teških droga.

Do sada je na području Ličko-senjske županije bilo registrirano između 50 i 60 ovisnika o ilegalnim drogama, od toga je nešto više od polovice na heroinu, a ostali su na drugim, što lakšim što težim drogama. Pomnožimo li tu brojku s tri ili s pet dobiti ćemo procjenu broja ovisnika o ilegalnim drogama na području naše županije. Godine 2005. s područja Županije liječeno je 16 ovisnika, 2006. godine 17 ovisnika, a 2007. godine 18 ovisnika. Kako su ovisnici vrlo mobilna skupina, može se primijetiti da se jedan dio ovisnika s prebivalištem na području naše županije liječio izvan županije, ali su i na području naše Županije liječeni ovisnici iz drugih županija.
Bolja prometna povezanost Županije, povećana prodaja nekretnina i doseljavanje u Županiju te povećani turistički promet donose sa sobom i povećanu ponudu ilegalnih droga. Dolaskom turističke sezone ponuda ilegalnih droga u pravilu se višestruko povećava, posebice u primorskom dijelu Županije. Obzirom na bolju prometnu povezanost turistička sezona zadnjih godina počinje ranije i završava kasnije, a razvija se i zimski turizam tako da, uz manje oscilacije, možemo tijekom cijele godine očekivati povećanu ponudu ilegalnih droga na području cijele Županije.

To znači da će najvjerojatnije rasti i broj ovisnika o ilegalnim drogama. Jedini način da se broj ovisnika značajno ne poveća je preventivno djelovanje na sve čimbenike koji utječu na potražnju i potrošnju droga, uz svakodnevni rad policije na sprječavanju opskrbe tržišta ilegalnim drogama te kontrolu i sprječavanje prodaje legalnih droga mladima, što zajednički moraju provoditi policija i inspektorat