ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
  • (t:) 053/574-452
    (f:) 053/574-453
  • Radno vrijeme
    7-15 sati

Preventivna javno-zdravstvena akcija besplatnog pregleda madeža bez uputnice

Objavljeno, 9.11.2017.

Preventivna javno-zdravstvena akcija besplatnog pregleda madeža bez uputnice

Povodom obilježavanja 20 godina osnutka Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije; u suradnji s dermatovenerolozima iz nacionalnog referentnog centra za melanom KBC „Sestre milosrdnice“, pozivamo Vas da se odazovete na preventivnu javnozdravstvenu akciju

besplatnog pregleda madeža bez uputnice.

 

Akcija će se održati u 4 grada prema sljedećem rasporedu:

  1. Senj, prostorije Doma zdravlja Senj, Stara cesta 43, četvrtak 23.11.2017. od 10 do 17 sati
  2. Novalja, prostorije Doma zdravlja Novalja, Špital 1, petak 11.2017. od 9 do 15:30 sati
  3. Gospić; Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije, Senjskih žrtava 2, subota 25.11.2017. od 9 do 15:30 sati
  4. Otočac, ispostava Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije, Kralja Zvonimira 17, nedjelja 26.11.2017. od 9 do 14 sati.

S obzirom na vremenski ograničeni broj pregleda, molimo da rezervirate svoj termin na broj 095/ 757 4455.

 

ŠTO JE RAK KOŽE?

Rak kože je najčešće dijagnosticirana vrsta raka na svijetu. Obično je uzrokovan nesigurnim i učestalim izlaganjem sunčevim UV zračenjem koje prodire u kožu i oštećuje je.

Kancerozne lezije se obično javljaju na područjima kože koje su najizloženije suncu (UVA i UVB zrakama), to su lice, uši, nadlaktice i podlaktice. Najučestaliji je kod osoba iznad 50 godina ali može se javiti i kod mlađih.

Učestalost dijagnoza raka kože je u porastu. Ukoliko se rak kože rano dijagnosticira, postoji vrlo visoka šansa za njegovo izlječenje. Ipak, svijest javnosti vezano za rano otkrivanje raka kože je još uvijek relativno niska te su i šanse za njegovo rano otkrivanje relativno male.

TKO JE U OPASNOSTI?

Rak kože najčešći je kod osoba iznad 50-te godine života i onih koje su dugo i često bile izložene suncu. Međutim, od melanoma mogu oboljeti i mlađe osobe.

Osobe s povećanim rizikom:

  • osobe svijetle puti koje lako izgore na suncu,
  • osobe koje su tijekom života, posebno u djetinjstvu, imale sunčane opekline
  • osobe koje provode puno vremena na suncu (zbog posla ili hobija)
  • osobe koje se intenzivno izlažu suncu u kratkom razdoblju (npr. tijekom godišnjeg odmora),
  • osobe koje koriste UV uređaje (solarij) za sunčanje i UV lampe za tretman noktiju,
  • osobe s više od 50 madeža na tijelu,
  • osobe s obiteljskom poviješću raka kože,
  • osobe starije od 50 godina,
  • osobe koje su imale transplantaciju nekog organa.

ČIMBENICI RIZIKA ZA MELANOM

Slijedi popis s čimbenicima rizika za pacijente s malignim melanomom:

  • Mnoštvo običnih i/ili klinički atipičnih melanocitnih madeža
  • Veliki urođeni melanocitni madeži
  • Melanomski ili nemelanomski tumor kože u prošlosti
  • Velik broj melanocitnih ili atipičnih madeža i/ili melanoma u obiteljskoj povijesti
  • Jake, bolne opekline s mjehurićima, posebno u djetinjstvu
  • Intenzivno izlaganje suncu
  • Nemogućnost tamnjenja ili fototipovi kože I & II
  • Crvena ili plava kosa, svijetle oči, pjegice
  • Imunosupresija
  • Korištenje solarija i lampi za sunčanje
  • Prethodne fotokemoterapije (PUVA) kao medicinski tretman
  • Starija dob

VRSTE RAKA KOŽE:

Bazocelularni karcinom

Ovo je najčešći oblik zloćudnih tumora kože, ali ujedno i najmanje opasan. Uglavnom se pojavljuje kao uzdignuta kvržica na koži, prožeta krvnim žilicama, ali i kao ranica ili obnavljajuća krastica koja ne cijeli, sjajnih, “perlastih” rubova. U vrlo rijetkim slučajevima ovaj tip raka kože može metastazirati. Ukoliko se ne liječi tijekom dužeg razdoblja, može doći do lokalnog prodiranja dublje u tkivo, a vrlo rijetko može metastazirati.

Aktiničke keratoze

Aktiničke keratoze su neagresivni, lokalizirani karcinomi kože u vidu crvenkasto-smeđih, ljuskavih i grubih promjena na koži, koje se najčešće javljaju u osoba starije životne dobi. Uglavnom su zahvaćena područja koja su intenzivno izložena suncu, kao što su lice, vrat, uške, nadlaktice i vlasište, pogotovo kod ćelavih muškaraca. Ove promjene posljedica su kroničnog i pretjeranog izlaganja suncu. Terapija ovih promjena je nužna jer se u 10-15% slučajeva mogu razviti u invazivni planocelularni karcinom.

Planocelularni karcinom

Po pojavnosti je riječ o drugom najčešćem obliku zloćudnih tumora kože. Najčešće se pojavljuje na fotoeksponiranim područjima kože, poput lica i vlasišta. Planocelularni karcinom često nastaje iz aktiničkih keratoza i može nalikovati bazocelularnom karcinomu. Površina je obično uzdignuta i prekrivena čvrstom krastom. Planocelularni karcinom je zloćudniji od bazocelularnog karcinoma i može se proširiti u  limfne čvorove i ostale organe. Ukoliko je lokaliziran na području usana, uški i prstiju te kod imunokompromitiranih pacijenata, može se brzo proširiti.

Melanom 

Melanom je najrjeđi, ali najopasniji zloćudni tumor kože. Za razliku od bazocelularnog i planocelularnog karcinoma, melanom se pojavljuje u nešto mlađoj životnoj dobi. Melanom se najčešće pojavljuje u obliku smeđe-crne pigmentacije koja se povećava, nepravilnih, neoštrih rubova i neujednačene boje. Može se javiti i u obliku ružičastih ili crvenkastih kvržica s manjom količinom pigmenta, koja brzo rastu. Kod melanoma je najvažniji kirurški zahvat u što ranijoj fazi jer se ranom intervencijom može spasiti život!

 

PREVENCIJA:

Rak kože se može izbjeći I može se izliječiti. U stvari, to je najlakši rak za izliječiti ako se dijagnosticira i tretira dovoljno rano.

Primarna prevencija podrazumijeva sprječavanje razvoja bolesti prije nego se pojavi i u slučaju karcinoma kože uglavnom se sastoji od ograničavanja izlaganja UV zrakama.

Ponašanje na suncu koje potiče primarnu prevenciju obično se opisuje u tri glavne kategorije:

  1. upotreba zaštitnog sredstva,
  2. prekrivanje (nošenje kape i zaštitne odjeće),
  3. sklanjanje u sjenu.

Sekundarna prevencija podrazumijeva određivanje i otkrivanje karcinoma kože u najranijem stadiju što omogućava blagovremeno liječenje.

Tome pomaže redoviti samopregled. Ukoliko primijetite neke sumnjive lezije, od ključnog je značaja da ih pokažete doktoru ili po mogućnosti dermatologu što je prije moguće.

Zlatna pravila su:

  • Ne ignorirajte simptome nadajući se da će nestati
  • Ne čekajte da se bolest razvije niti pokušavajte riješiti problem sami
  • Nemojte misliti da to nije ništa ozbiljno
  • Nemojte misliti da nije prioritet reagirati
  • Nemojte se bojati potražiti savjet svog liječnika ili dermatologa!


Povratak na novosti